Hrvatska je i dalje turistička autodestinacija, a najveće iznenađenje je splitski aerodrom

U prvih sedam mjeseci Hrvatsku je posjetilo 12,4 milijuna turista, što je jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Oni su u Hrvatsku stigli automobilima, vlakovima, avionima, a poneki i brodovima. Statistički podaci koje smo ovih dana prikupili pokazuju da se Hrvatska ove godine, a posebno u ljetnim mjesecima, ponovno dokazala prije svega kao autodestinacija. Što i ne čudi s obzirom na to da je, prema strukturi, najviše gostiju u Hrvatsku stiglo iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske, Češke i Mađarske.

Iz tih zemalja turisti u najvećem postotku u Hrvatsku dolaze upravo automobilima. Prema dostupnim podacima, sva tri upravitelja autocestama u Hrvatskoj - Hrvatske autoceste, Autocesta Zagreb - Macelj i BINA Istra - bilježe porast prometa u prvih sedam mjeseci ove godine, kao i na mjesečnoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Porast prometa od 4%

Ukupno gledano, u prvih sedam mjeseci na svim autocestama zabilježen je prosječni porast prometa od otprilike četiri posto. U tom razdoblju autocestama je prošlo nešto manje od 63 milijuna vozila. Hrvatske autoceste na autocestama kojima upravljaju u sedam mjeseci ove godine evidentirale su 49,814.705 vozila, što je povećanje od 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. HAC je do sada ove godine naplatio oko 282,6 milijuna eura cestarine, odnosno 1,7 posto više.

Porast prometa za oko 50 tisuća vozila bilježi i Autocesta Zagreb - Macelj. Istarskim ipsilonom u prvih sedam mjeseci ove godine prošlo je oko 300 tisuća vozila više, što je povećanje od četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Sva tri koncesionara bilježe porast prometa tijekom ovogodišnjeg lipnja i srpnja, a trend se nastavio i u kolovozu.

U prilog tezi da se Hrvatska ove godine u ljetnim mjesecima dokazala kao autodestinacija govore i podaci o prometu u zračnim lukama. Jedina zračna luka koja kontinuirano svaki mjesec ima veći broj letova i putnika u odnosu na prošlu godinu je ona dubrovačka. A poznato je da Dubrovnik ionako nije destinacija u koju turisti dolaze autom.

Najveće iznenađenje je splitski aerodrom, koji je u lipnju i srpnju zabilježio 35 tisuća putnika manje negoli u istim mjesecima prošle godine. Tako je prošlog mjeseca kroz splitski aerodrom prošlo 16.793 putnika manje nego u srpnju 2025. Ukupni pad broja putnika ova zračna luka bilježi u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na 2025. Pad je minoran, 6005 putnika, ali nije ga bilo za očekivati. Zanimljive brojke bilježe zagrebački i zadarski aerodrom.

U Zagrebu manje letova

Zadarski aerodrom tako u lipnju i srpnju bilježi pad broja letova, ali istodobno ima i oko pet posto više putnika negoli u istim mjesecima prošle godine. Promatrajući prvih sedam mjeseci, zagrebački aerodrom ove godine ima oko 150 tisuća putnika više negoli prošle godine, no i ovdje je do anomalija došlo u lipnju i srpnju. Proteklih godina broj putnika je u odnosu na godinu ranije kontinuirano rastao, a ove godine dogodio se obrat. Broj putnika u srpnju pao je za oko dvije tisuće, kao i broj letova. Tako su u srpnju pali i broj putnika i broj letova. Primjerice, ovog srpnja bilo je oko 300 letova manje nego u srpnju prošle godine.

U pomorskom prometu u drugom tromjesečju također nisu zabilježeni pozitivni rezultati. Prema Državnom zavodu za statistiku, u navedenom razdoblju trajektima i putničkim brodovima prevezeno je 9,3 milijuna putnika, što je za 1,7 posto manje nego u istom razdoblju 2025. Pad broja prevezenih putnika ostvaren je u unutarnjem prometu. U usporedbi s istim tromjesečjem 2025., na brodove se ukrcalo i iskrcalo 0,1 posto više osobnih vozila i 3,7 posto manje autobusa.