Ali iznenadilo ih je kada su im župnici rekli da hranu ne mogu ostaviti u crkvi zbog strogih propisa sanitarne inspekcije.
Originalna ambalaža
Naime, sukladno Zakonu o sanitarnoj inspekciji pučke kuhinje, uključujući i kuhinju u Caritasu, pod nadzorom su sanitarne inspekcije kad je riječ o uvjetima i načinu pripreme hrane za korisnike. Sva hrana, odnosno sirovine za njenu proizvodnju moraju biti iz odobrenih i registriranih objekata i u roku valjanosti, a osobe koje pripremaju hranu pod sanitarnim su nadzorom na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
- Hrana koja se priprema u domaćinstvima ne može biti podijeljena u pučkim kuhinjama jer uvjeti proizvodnje hrane, njeno porijeklo, kao i zdravstveno stanje osoba koje hranu pripremaju nije poznato zato što domaćinstva ne podliježu sanitarnom nadzoru. Građani mogu donirati hranu u originalnoj ambalaži koja potječe iz registriranih i odobrenih objekata za proizvodnju i promet hrane, u roku valjanosti i koja ne treba posebne uvjete čuvanja, hladni lanac - kažu iz sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja.
Caritas nema hladnjače
Naime, građani mogu ostaviti hranu koja se ne može lako pokvariti poput brašna, ulja, mlijeka i drugih dugotrajnih namirnica. Ali ne mogu, primjerice, donijeti sarmu s vlastitih stolova.
- Župni Caritasi nisu opremljeni hladnjačama i zbog toga ne mogu prihvatiti i pohraniti takvu hranu - kaže Zvonko Franc, glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije.
Iako podataka za Hrvatsku nema, prema podacima Europske komisije, trenutno u EU godišnje propadne ili se baci 89 milijuna tona hrane, odnosno 179 kilograma prosječno po osobi.
Ako se ne poduzmu mjere koje bi mogle spriječiti daljnje propadanje hrane, predviđa se da će do 2020. propasti čak 40 posto više hrane u EU, što iznosi točno 126 milijuna tona propale ili bačene hrane.