INTERVJU

Dr. Marijan Klarica: ‘Školujemo dovoljan broj liječnika, ali treba ih zadržati u Hrvatskoj‘

S dekanom Medicinskog fakulteta u Zagrebu razgovarali smo o ulozi i značaju fakulteta u suzbijanju pandemije koronavirusa i o uvjetima rada
Marijan Klarica - dekan Medicinskog fakulteta.
 Tomislav Kristo/Cropix

Postoji li jedna profesija koja je pokazala svoj značaj u ovoj godini, tada je to medicina. Zagrebački Medicinski fakultet, jedini koji je davno osnovan odlukom Hrvatskog sabora, na razne načine sudjeluje u borbi protiv pandemije covida-19. Njegovi profesori, osim što predaju na fakultetu, rade u bolnicama, a nekoliko stotina studenata prijavilo se za volontiranje u raznim službama neophodnima za suzbijanje koronavirusa. Dr. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta, govori o ulozi i značaju fakulteta.

Kako je fakultet uključen u suzbijanje i borbu protiv pandemije koronavirusa?

- Preko klinika u kojima rade profesori, docenti, asistenti i suradnici fakulteta može se lako uočiti da su na prvoj liniji, ključni u borbi protiv pandemije. Primjerice, Klinika za infektivne bolesti je klinika fakulteta. Tamo su primljeni prvi pacijenti u Hrvatskoj. Reorganizirana je intenzivna jedinica pa zajedno funkcioniraju Zavod za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju i novoosnovani Odjel za striktnu izolaciju kao jedna funkcionalna jedinica koja se brine za najteže bolesnike. Oni su uključeni od prvih dana. Klinička bolnica Dubrava, jedna od naših nastavnih baza, potpuno je pretvorena u tzv. covid-bolnicu gdje se liječe ne samo pacijenti na intenzivnoj jedinici nego i drugi covid-pacijenti koji možda imaju blažu kliničku sliku, ali boluju i od nekih drugih bolesti i ne mogu se kao covid-bolesnici liječiti u drugim bolnicama. U intenzivnu jedinicu KB-a Dubrava dolaze liječnici drugih bolnica, često su to naši profesori iz drugih klinika u Zagrebu. Zbog toga je Medicinski fakultet jučer, na Dan fakulteta, dodijelio nagradu liječnicima kojom se potiče humanost i etičnost. Ta se nagrada, Medicina, dodjeljuje liječnicima koji žrtvuju sebe liječeći druge. Prvu takvu nagradu dali smo 1992. djelatnicima ratne bolnice Vukovar, a sada je dajemo navedenim odjelima u Infektivnoj klinici i Primarnom respiracijsko-intenzivističkom centru u KB-u Dubrava. Do 16. prosinca KB Dubrava primio je 2390 najtežih bolesnika, od kojih je nažalost više od 600 njih umrlo, ali je velik dio izliječen. Posljednjih tjedana primaju od 30 do 60 najtežih bolesnika, a otpuštaju od 20 do 25. Trenutačno imaju 476 bolesnika na terapiji kisikom i oko 70 njih na respiratoru. To je svakodnevna situacija. Ostale klinike fakulteta preuzimaju puno veći teret nego inače jer su se morali reorganizirati kako bi preuzeli pacijente koji ne mogu u KB Dubrava. Liječnici obiteljske medicine u domovima zdravlja bore se s najvećim brojem pacijenata zaraženih covidom koji imaju blažu sliku, ali i njima treba pomoć jer te pacijente obrađuju uz svakodnevni posao. Nastavnici koji rade u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u podružnici u Školi narodnog zdravlja 'Andrija Štampar', a koji su u sustavu epidemiologije, opterećeni su do krajnjih granica u detektiranju i praćenju kontakata pa su studenti jako dobro uskočili u taj dio posla.

Kako studenti sudjeluju?

- Prijavilo se više od 500 volontera u akciju koja je pokrenuta na samom početku pandemije. Najveći je broj s pete i šeste godine, iako ih ima i s drugih godina fakulteta. Sada je angažirano oko 400 studenata koji su odradili više od 3600 sati. Studenti rade na nekoliko lokacija, od Pozivnog centra ministarstva za onkološke bolesnike, tamo je oko stotinu studenata. Osnovan je zajednički pozivni centar Medicinskog fakulteta i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje radi 178 studenata koji su odradili 1200 sati na čistoj epidemiologiji. Pedijatrijska sekcija pomaže Kliničkoj dječjoj bolnici u Klaićevoj, tamo rade na trijaži, na kontroli ulaska pacijenata. Sekcija za anesteziologiju radi na uzorkovanju i trijaži, dobar dio je na Svetom Duhu. Sekcija za infektivne bolesti studenata radi u Klinici za infektivne bolesti, sve što im je potrebno, od trijaže, uzorkovanja i drugih poslova. Naravno, naši studenti rade i na drugim lokacijama u našim kliničkim nastavnim bazama na trijaži pacijenata.

Kako je s nastavom? Ova godina je izazovna za sve koji uče.

- To je razlog zašto sam u govoru zahvalio svim nastavnicima i svim studentima. Svim nastavnicima zato što su se morali prebaciti na novi način predavanja, prebaciti sve materijale online, u realnom vremenu predavati studentima na digitalnim platformama, kao i svima onima koji su radili kliničke vježbe. Nema studija medicine bez rada studenta s pacijentom. Kliničke vježbe se rade na način da su dva studenta s mentorom i pacijentom. S Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo postignut je dogovor oko brze detekcije za slučaj da se pojavi netko sa simptomima kako bi se brzo ustanovilo je li netko pozitivan i time spriječilo širenje zaraze. Zaraženost u studentskoj populaciji je minimalna, ali sve je bilo izvan fakulteta. Nije bilo slučajeva da je pacijent prenio covid studentu ili obratno. Uspostavljena je cijela mreža koja je pokazala da nema niti jednog slučaja transmisije zaraze. Bilo je par slučajeva da su npr. bili zaraženi liječnik i medicinska sestra, ali student se nije zarazio.

Medicinski fakultet je na brežuljku, Šalati. Kako je fakultet prošao u potresu?

- Izgledalo je dosta dramatično. Sve su zgrade teško stradale. Došli smo pola sata nakon potresa, dežurno osoblje je iznosilo pacijente s Klinike za ortopediju u sigurnije ambulante. Sva sreća, samo su oni bili tu, a i bilo ih je malo zbog lockdowna. U isto vrijeme se događala drama i u Petrovoj, tamo je teško stradao onaj dio gdje je rađaona, gdje je novorođenčad i gdje su nastavni prostori. Medicinski fakultet je najpogođenija institucija u Hrvatskoj. Pogodio nas je covid koji je prouzročio kompletnu reorganizaciju sustava, a kada je došao potres, teško je ugrozio infrastrukturu, kompletno je onemogućio dolazak studenata na Šalatu, na Kliniku za ortopediju i Kliniku za dermatologiju. Teško je oštećena i lokacija Jordanovac, Škola narodnog zdravlja 'Andrija Štampar'. Čim se jedna klinika mora preseliti, to je vrlo teško, a u takvoj situaciji je trebalo organizirati i struku i nastavu. Patologija se morala preseliti, najbolji magnet u zemlji se pomaknuo i trebalo ga je u roku od nekoliko dana hitno osposobiti jer ga trebaju najteži bolesnici. Sudsku medicinu, mrtvozorništvo je trebalo reorganizirati u najkraćem vremenu, a zgrada je teško oštećena. Dakle, uz uspostavu rada dijelova fakulteta koji su u službi zdravstva, nastojali smo omogućiti i dalje nastavu online. Na kraju školske godine se pokazalo da je prolaznost studenata bila jako dobra, primili su se knjige i pokazali da vrijedno rade. Na ponos institucije.

Fakultet "proizvede" jednog liječnika dnevno, zar ne? Koja je njihova sudbina?

- Godišnje izađe oko 300 liječnika koji završe fakultet na hrvatskom i oko 40 do 50 koji studiraju na engleskom jeziku. Hrvatska treba liječnike i svi medicinski fakulteti produciraju oko 500 do 600 liječnika godišnje, a zagrebački oko 60 posto tog broja. U deset godina je to oko 5 do 6 tisuća novih liječnika u RH. Demografski atlas Liječničke komore je ukazao na to da će u sljedećih deset godina oko 4 tisuće liječnika specijalista otići u mirovinu. Ovim tempom ćemo školovati dovoljan broj liječnika. Hrvatska je, treba znati, u samom vrhu u EU po tom pitanju, među najboljima smo. Riječ je o skupom studiju, no naš odličan 'proizvod' prepuštamo sudbini, mnogi odlaze u inozemstvo. Osnovali smo Centar za praćenje karijera u biomedicini i zdravstvu i pitamo studente u intervjuima što ih muči i što očekuju od svojih karijera. Treba znati da su pojedini dijelovi fakulteta u svjetskom vrhu i studenti mogu ovdje imati edukaciju kakvu će malo gdje vani uspjeti dobiti. Pokušavamo im pokazati da planiraju svoju karijeru i ovdje. Bilo bi dobro kada bi lokalne zajednice privukle liječnike specijalizacijama, stimulacijom pri stambenom zbrinjavanju te na druge načine. Nama nije problem u edukaciji odgovarajućeg broja liječnika, nego moramo poraditi na tome da više liječnika zadržimo u Hrvatskoj.

Kako ocjenjujete uspješnost fakulteta koji vodite?

- Mi smo prije svega edukacijska ustanova i moramo držati najvišu razinu struke. Svi novi uređaji, sve nove dijagnostičke procedure, svi novi terapijski pristupi koji ulaze u Hrvatsku, ulaze preko naših klinika, povjerenstava za etiku i drugih tijela. Po znanstvenoj aktivnosti smo vodeća ustanova u Hrvatskoj, mjesečno publiciramo više od stotinu radova u relevantnim znanstvenim bazama. U ukupnoj znanstvenoj produkciji RH naš fakultet pridonosi oko 20 posto. Pridonosimo oko 40 posto znanstvene produkcije Sveučilišta u Zagrebu, zato je naše sveučilište unutar 1 posto najboljih sveučilišta na svijetu. Ove godine ćemo imati oko 1400 radova, što je rekordna produkcija. Publicirali smo više od 100 radova vezanih za covid.

Kako biste se rangirali u odnosu na druge medicinske fakultete, npr. u odnosu na fakultete u Europi?

- Problem je što je to teško napraviti, praktički ne postoji metodologija po kojoj bi se to napravilo. Mi smo medicinski fakultet koji obrazuje liječnike. Drugi medicinski fakulteti obrazuju stomatologe, farmaceute i liječnike pa je teško uspoređivati što je doprinos liječništvu. Često ćete u EU naći biomedicinska središta ili sveučilišta u okviru kojih su i medicina i veterina i stomatologija, farmacija, zdravstveni studij i drugo. Zato je teško uspoređivati ustanove. No, postoji CWS Leiden Ranking, skala prema kojoj se može raditi usporedba temeljena isključivo na bibliometrijskim pokazateljima, i jako smo ponosni na naše postignuće. Na toj listi je samo 960 sveučilišta od 40 tisuća sveučilišta u svijetu. Zagrebačko je sveučilište u biomedicini negdje na 390. mjestu, a Medicinski fakultet bitno pridonosi toj poziciji. Prema tome, na svjetskoj razini smo vjerojatno u samom vrhu, među 1-2% najboljih medicinskih škola. Zato naši studenti nakon završetka fakulteta lako pronalaze posao i kod nas i u svijetu te su jako cijenjeni u svim sredinama u kojima žive i rade.

Sanofi donirao sredstva za razvoj učenja na daljinu

Da se ni u jednom trenutku u hrvatskom zdravstvenom sustavu ne dogodi manjak novih kadrova velika farmaceutska kompanija Sanofi donirala je sredstva za razvoj sustava za učenje na daljinu Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Predsjednik Uprave Sanofi-Aventis Hrvatska Zvonimir Dürrigl naglašava kako je kvalitetno obrazovanje najbolje ulaganje u budućnost društva, ali i cijelog svijeta, te da se nada kako će njihova donacija potaknuti i druge kompanije na slične inicijative.

- Želimo poboljšati zdravlje zajednice i pronaći nova rješenja za bolesnike kombinirajući modernu znanost s naprednom tehnologijom. Fokusirani smo na razvoj i inovativna rješenja koja omogućuju bolje liječenje i veću kvalitetu života bolesnika, a sveprisutna digitalizacija ubrzava našu transformaciju i povećava produktivnost. Isto tako pratimo što se događa u sektorima vezanima uz zdravstvo pa tako i na Medicinskim fakultetima koji su izvor novih, mladih snaga koje garantiraju uspješnu borbu protiv bolesti i u budućnosti – rekao je Dürrigl.

Kao i ostali farmaceutski divovi, Sanofi je trenutačno najviše fokusiran na razvoj cjepiva protiv koronavirusa.

- Svim srcem i umom smo se uključili u borbu protiv covida-19 i razvijamo dva tipa cjepiva različitih mehanizma djelovanja u suradnji s drugim farmaceutskim kompanijama, s ciljem da zajedničkim snagama i u najkraćem mogućem roku razvijemo učinkovito i sigurno cjepivo protiv infekcije covida-19. U Sanofiju covid-19 nije zaustavio istraživanja na transformativnim lijekovima u područjima gdje postoje velike nezadovoljene potrebe, kao što su onkologija, atopijski dermatitis i rijetke bolesti. Uz predanu borbu protiv zaraznih bolesti, veliku pažnju posvećujemo održivom razvoju, ograničenju emisije ugljičnog dioksida, potrošnji vode i odlaganju otpada i brinemo na svaki mogući način da život svim stanovnicima na plavom planetu bude bolji – naglasio je Dürrigl.

Sanofi je prisutan u više od 100 zemalja i ima više od 100 tisuća zaposlenika. Njihova rješenja dostupna su u čak 170 zemalja svijeta, a rade na otkrivanju cjepiva, razvoju novih lijekova te nastoje te procese što više ubrzati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 20:59