GOLF NA SRĐU

DUBROVČANI ODABRALI NOVA RADNA MJESTA I DULJU SEZONU Hrvatski intelektualci komentiraju rezultate referenduma

Građani Dubrovnika prvi put nakon referenduma o samostalnosti Hrvatske imali su priliku izaći na birališta i odlučiti o nečemu što će u budućnosti utjecati na njihove živote i grad

Građani Dubrovnika prvi put nakon referenduma o samostalnosti Hrvatske imali su priliku izaći na birališta i odlučiti o nečemu što će u budućnosti utjecati na njihove živote i grad.

NA PROLJEĆE SE GRADI HOTEL I PRVIH 40 VILA Jutarnji otkriva plan ulagača u golf na Srđu

Nakon što su aktivisti udruge “Srđ je naš” prikupili dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, u javnosti je sve do ove nedjelje trajala žestoka kampanja protivnika i zagovaratelja golfersko-nekretninskog projekta od milijardu eura na platou brda Srđ. Nakon nedjeljnih rezultata, koji su pokazali da referendum o golfu na Srđu nije prošao jer je na birališta izašlo nešto manje od 31 posto birača, povlače se zaključci i traže razlozi zbog kojih je većina Dubrovčana odlučila ostati kod kuće.

Ovisno o tome s koje se suprotstavljene strane gleda rezultat, tako se i tumači mala izlaznost i postotak onih koji su se izjasnili protiv projekta (protiv je bilo 84 posto izašlih birača, odnosno nešto manje od 10.000 građana, što je četvrtina ukupnog broja birača). S jedne strane, aktivisti tvrde da se ta brojka protivnika ne može ignorirati, a s druge strane, zagovaratelji projekta i investitori iz tvrtke Razvoj golf kažu da su Dubrovčani neizlaskom na referendum poslali poruku da su zapravo za projekt, nova radna mjesta, veće gradske prihode i dulju sezonu.

Argumenti aktivista

Sigurno da se ne može reći da su svi oni koji su ostali kod kuće automatski za projekt, ali se isto tako ne može ignorirati činjenica da su zagovornici pozivali one koji su za projekt da ostanu doma i da na taj način bojkotiraju referendum. Ako pogledamo brojke, jasno je da je inicijativa “Srđ je naš” u kampanji uspjela motivirati samo 25 posto od ukupnog broja birača da se izjasne protiv projekta.

Od ukupnog broja birača, njih 38.000, na referendum je izašlo samo 11.486 građana. Od toga, 9852 važeća listića bila su sa zaokruženim odgovorom “Protiv”, a samo je 1772 građana podržalo projekt. Referendum bi propao čak i da je održan prema najavljenim izmjenama Zakona o referendumu koji ide prema tome da potrebna izlaznost za ispravnost bude 33 posto svih upisanih birača.

Također, broj građana koji su potpisali za referendum bio je veći od broja onih koji su glasovali protiv projekta, što pokazuje da su i oni koji su možda bili za potpisali za referendum jer su napokon htjeli sami odlučiti o nečemu bitnome za njihov grad. No, ne može se zanemariti ni argument aktivista koji kažu da bi u slučaju da je ostvarena izlaznost od 50 posto plus jedan glas (da je glasovalo nešto više od 19.000 birača), broj onih koji su bili protiv (oko 10.000) bio bi dovoljan da se projekt zaustavi.

Obvezujući rezultati

- Toliki broj građana koji su glasali protiv projekta apsolutno je obvezujući za lokalne vlasti. Stoga će se naša inicijativa nastaviti zalagati za planiranje prostora Srđa u kojem će se interes građana Dubrovnika nalaziti na prvom mjestu - priopćili su iz te građanske inicijative “Srđ je naš” koja je i pokrenula referendum.

Međutim, iz Vlade se mogu čuti najave kako više ne postoje prepreke za realizaciju projekta, a ministar turizma Darko Lorencin jučer je ocijenio kako bi bilo loše za cjelokupnu investicijsku klimuda je rezultat referenduma bio drugačiji.

- Građani su pokazali da žele taj projekt i vjerujem da će se realizirati u okviru prostornih planova - izjavio je.

Na našu molbu, neki domaći istaknuti intelektualci komentirali su taj projekt i rezultat referenduma.

Povjesničar Slavko Goldstein kratko je poručio da je apsolutno za projekt jer bi njegova obustava obeshrabrila moguće investitore iz svijeta.

Vjeran Zuppa smatra da se od početka u slučaju golfa na Srđu pretjerivalo u korist rušenja projekta.

- Jasno mi je da svatko u tom projektu ima neki svoj interes, no nikako nisam uspio shvatiti da se krš na Srđu brani iz nekih ekoloških razloga, a taj bi krš mogao postati nešto daleko bolje. Oni koji prigovaraju da je riječ o apartmanizaciji, neka pogledaju dubrovačku staru jezgru u kojoj živi 400 ljudi, a od toga je 200 svećenika - komentirao je.

Dodao je da u tom projektu treba gledati i financijsku korist: neki su ljudi tamo prodali zemlju i nekretnine, a velik broj će ih se i zaposliti.

Kontrolirana gradnja

Zuppa je kritizirao i nevladine udruge:.

- Čini mi se da velik broj nevladinih udruga pokušava rješavati neke stvari na način koji nema smisla. Pred ekranima se žele pojaviti s nekim radikalnim stavovima, a za to postoje razni motivi. Na kraju ćemo imati čistu prirodu, a nećemo imati ljude da gledaju u nju - zaključio je Zuppa.

Predrag Matvejević ustvrdio je kako mu je draže gledati Dubrovnik koji se gradi nego onaj siromašnih građana.

- Radije bih bio na strani onih koji hoće gradnju na Srđu. U vrijeme teške krize, kada svaki dan gledamo ljude koji kopaju po kontejnerima, nije najgore rješenje graditi igrališta za golf. Tamo će doći ljudi koji imaju novca, a taj će novac ostaviti Dubrovčanima. Čini mi se da je manje zlo dopustiti kontroliranu gradnju, nego siromaštvo koje je skandalozno - rekao je Matvejević.

Arhitekt Nenad Fabijanić, pak, nije protiv svake gradnje na Srđu, ali je protiv ovakvog projekta jer smatra da ne postoje relevantni podaci o gradnji, odnosno arhitektonsko-urbanistički projekt iz kojeg bi bilo vidljivo kako će se balansirati između gradnje i prirodnog pejzaža.

Iznenađujuć odaziv

- Podržavam sve dobronamjerne inicijatore referenduma koji se referiraju na to da je dalmatinski pejzaž devastiran. Zašto Dubrovčani nisu izašli na referendum, ne znam, ali mislim da je riječ o općoj apatiji. Također, nije dobro što je referendum održan između dvaju izbora. Nije mi drago što kod Dubrovčana nije proradila savjest. Naravno, razumijem interes profita, ali prije svega treba tražiti javni interes, a onda i privatni - zaključio je Fabijanić.

Viktor Žmegač izjavio je kako nije pratio zbivanja oko golfa jer ga to ne zanima, niti je upućen u financijske i tehničke karakteristike projekta. No, referendum je komentirao kroz sociološku prizmu:

- Bez obzira na smislenost ili besmislenost, štetnost ili korisnost toga projekta, treba istaknuti važnost referenduma kao institucije. Smatram da bi, po uzoru na Švicarsku, trebalo češće priređivati referendume, pogotovo kada se radi o sredini koja je provođenjem projekta neposredno pogođena na ovaj ili onaj način - poručio je Žmegač, neugodno iznenađen malim odazivom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2024 17:55