Europska komisija objavila je izvješće o vladavini prava, a dio koji se odnosi na Hrvatsku i ima više od 20 stranica sadrži ocjene o značajnim naprecima, ali i dalje ostaje dosta toga što treba popraviti dok je konstanta tradicionalno niska razina povjerenja u pravosuđe.
Uz pohvale koje se prvenstveno odnose na skraćivanje trajanja sudskih postupaka i normativna rješenja, Komisija daje i više preporuka za poboljšanje pravosudnog sustava, a posebno za suzbijanje korupcije. Značajne su i preporuke koje se odnose na medije, a prvenstveno na zaštitu od SLAPP tužbi te reviziju zakonskih odredbi za klevetu.
Izvješće je podijeljeno u četiri poglavlja: u prvom je obrađen pravosudni sustav, u drugom suzbijanje korupcije, u trećem pluralizam i sloboda medija, a četvrto su poglavlje ostala institucionalna pitanja u vezi s mehanizmom nadzora i ravnoteže.
Kada je riječ o pravosudnom sustavu, Hrvatska je dobila kvačicu jer je napokon izabrana predsjednica Vrhovnog suda, ali se isto tako bilježi neizbor troje sudaca Ustavnog suda.
Europska komisija Hrvatskoj dala četiri preporuke, postupci pred našim sudovima traju najdulje u EU
Percepcija neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje je vrlo niska pa samo 27 posto opće populacije i 28 posto tvrtki smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca "prilično dobra ili vrlo dobra" u 2026. godini. Glavni je razlog uvjerenje da se politika i ekonomski ili drugi lobiji upliću u rad sudova.
U izvješću se obrađuje i novi način ujednačavanja sudske prakse te pozdravlja to što se usavršavanje sudaca seli s Ministarstva pravosuđa na Vrhovni sud. Pozdravlja se i digitalizacija pravosuđa koju treba nastaviti. U pozitivnom kontekstu su spomenute i zakonske izmjene koje olakšavaju regrutaciju novih sudaca i zamjenika državnog odvjetnika jer ih oslobađaju obveza završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike.
Kada je riječ o okviru za suzbijanje korupcije, Komisija ističe kako je i dalje percepcija da je korupcija u javnom sektoru visoka. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025. Hrvatska je ostvarila 47/100 bodova, zauzima 24. mjesto u EU i 63. mjesto u svijetu.
Eurobarometar o korupciji za 2026. pokazuje da 88 posto ispitanika smatra kako je korupcija raširena dok je prosjek EU 71 posto. Čak 61 posto ispitanika osjeća da ih korupcija osobno pogađa u svakodnevnom životu (prosjek EU je 30 posto). Kad je riječ o poduzetnicima, čak 94 posto tvrtki smatra da je korupcija raširena (prosjek EU 65 posto), a 62 posto smatra da je korupcija problem pri poslovanju (prosjek EU 37 posto).
U izvješću se opsežno detektiraju normativne mjere koje se odnose ubrzavanje postupaka, posebno pred optužnim vijećima. Uočava se kako je Hrvatska digitalizirala podnošenje imovinskih kartica javnih dužnosnika, ali provjera ostaje nesustavna.
Kada je riječ o lobiranju, primjećuje se da nedostaju informacije u registru lobiranja, a propisi su nejasni. Također se navodi da iako su javni dužnosnici obvezni otkriti lobističke sastanke od značaja, ne postoje kriteriji ili praktične smjernice za definiranje toga, a praksa otkrivanja je fragmentirana.
Porazni izvještaj Europske unije: Hrvatska na prvom mjestu po nepovjerenju građana u sudstvo!
U pozitivne ocjene izvješća Komisije spada i podatak da je u lipnju 2025. Hrvatska uklonjena sa "sive liste" jurisdikcija pod pojačanim nadzorom Radne skupine za financijske mjere (FATF), što signalizira da je poboljšala transparentnost i učinkovitost istraga, kaznenog progona i kažnjavanja pranja novca stečenog korupcijom, što može povećati povjerenje ulagača i pristup tržištima kapitala.
Vlada je poboljšala i provedbu preporuka pučkog pravobranitelja, a proširene su i mogućnosti višegodišnjeg financiranja civilnog sektora. No, povećao se broj presuda Europskog suda za ljudska prava koje nisu provedene, pa su tako 1. siječnja ove godine 33 presude bile neprovedene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....