Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih demantiralo je na presici za novinare podatke tri sindikata prema kojima je u štrajku u četiri dalmatinske županije u utorak sudjelovalo ukupno 6300 djelatnika škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta.
Prema podacima MZOM-a, prikupljenima iz Centralnog obračuna plaća, u štrajku je od ukupno 18.387 zaposlenika u tim županijama sudjelovalo njih 4723, od toga najmanje na sveučilištima i institutima, a nešto više u srednjim školama.
Po riječima državnog tajnika Stipe Mamića, odaziv štrajku u Dalmaciji bio je 10 do 15 posto manji od onoga u štrajku upozorenja 19. ožujka u istim županijama, a nikako veći kao što to tvrde predstavnici Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama te Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
- Mi ne znamo kojom metodologijom sindikati prikupljaju podatke o izlaznosti u štrajku, no ovo su podaci iz COP-a koji pokazuju statistiku za svaku pojedinu školu i broj zaposlenika u štrajku, rekao je Mamić.
PROČITAJTE VIŠE Uspjeli smo! Vlada nas zastrašuje, bahati su...
U Zadarskoj županiji jako slab odaziv
Po podacima Ministarstva, u osnovnim školama u Dalmaciji u štrajku je bilo 17,5 posto djelatnika, a primjerice u Zadarskoj županiji tek 3,2 posto zaposlenika. Od toga 3,6 posto nastavnog, odnosno 2,12 posto nenastavnog osoblja.
- Pregled stanja u visokom obrazovanju u Dalmaciji pokazuje da se od ukupno 3101 zaposlenika štrajku odazvalo njih 114, odnosno oko tri posto, što je dvostruko manje no u prvome štrajku. Bez obzira što je štrajk u padu, podaci pokazuju škole u kojima uopće nije bilo nastave. Riječ je o tri osnovne škole, a u slučaju srednjih škola riječ je o 12 posto njih koje zbog štrajka nisu imale organiziranu nastavu, rekao je Mamić.
Kako je dodao, glavni razlozi za štrajk jest da je inflacija pojela rast plaća od 70-ak posto. Kumulativna inflacija od 2019. godine na ovamo iznosila je 28 posto, tako da ne postoji problem da je inflacija pojela plaće. Svi mi odlazimo u trgovine, činjenica jest da su cijele nekih proizvoda rasle više od ovog postotka, no to nisu ti proizvodi na koje trošimo čitav dohodak. Dakle, rast plaća bio je više no dvostruk od rasta inflacije, tvrdi državni tajnik.
Drugi razlog štrajka su koeficijenti. Sindikalna retorika, nastavio je Mamić, ide u smjeru toga da je sustav obrazovanja nepravedno pozicioniran koeficijentima kroz veliku reformu plaća 2021. Kada su se u koeficijente ugradili dodaci, nema govora da se radi o nepravdi.
Nadalje, tvrdi Mamić, ako gledamo po sektorima, sustav srednjoškolskog obrazovanja ima nešto veći udio onih u štrajku, pa kada smo proučavali nezadovoljstvo zaključili smo da je riječ o borbi protiv reforme strukovnog obrazovanja. No, nema razloga za zabrinutosti niti odgodu reforme jer ona donosi samo dobro, sugerira državni tajnik.
‘Reforma obrazovanja ne može biti nepravda‘
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja priprema reformu strukovnih škola posljednjih pet godina, istaknuo je kako nije točna izjava sindikata da se ovom reformom donosi nepravda, s obzirom na to da učenici u tim školama pohađaju nastavu po nastavnim programima iz 1997. godine.
PROČITAJTE VIŠE Fuchs: Ja ih zastrašujem? Čime?
– Ne vidim kako reforma strukovnog obrazovanja može biti nepravda. Ako učenike ostavimo u 1997. godini, to je velika, velika nepravda za učenike. Toliko o nepravdi, rekao je Živčić, uz navod kako je u pripremi tzv. modularne reforme sudjelovalo više od 2000 nastavnika i ravnatelja škola.
Ministar Radovan Fuchs ponovio je kako ne vidi ozbiljan razlog za štrajk, pogotovo kada se o povećanju osnovice pregovara za mjesec dana, u što će biti uključeni svi sindikati.
- Što se tiče odgode reforme strukovnog obrazovanja – modularne nastave – ona pruža puno novih stvari koje pripremaju učenike za zanimanja potrebna tržištu rada, kao i zanimanja budućnosti. Riječ je o novom konceptu obrazovanja za učenike i boljih uvjeta za nastavnike. Mi u tim elementima ne nalazimo nešto što bi zahtijevalo drastičnu promjenu reformskih procesa, rekao je.
Osvrnuo se na podatke sindikata o odazivu na štrajk, riječima kako ‘oni mašu nekim listama‘. Pozvao je sve djelatnike u sustavu da dobro razmisle o manipulacijama kojima ih sindikati navode na štrajk.
- Na svakome je kako će se deklarirati, mi nikome ne osporavamo pravo na štrajk, ne radimo pritiske i ne zastrašujemo nikoga. Vjerujemo da će zaposlenici imati na umu dobrobit djece i bolje uvjete u školama i na sveučilištima, za koje je ova Vlada zadnjih godina ulaže ogromna sredstva – od poboljšanja infrastrukture do uvjeta rada nastavnika, izjavio je Fuchs.
Komentari
0