Najveći zdravstveni izazovi budućnosti neće se rješavati u bolnicama, nego mnogo ranije, prevencijom i ranim prepoznavanjem rizika, jedna je od ključnih poruka HealthComm Foruma 2026. Sudionici rasprava upozorili su da zdravstveni sustav i dalje dominantno reagira tek kada se bolest razvije, iako su brojni zdravstveni rizici predvidivi godinama unaprijed. Zato je nužan zaokret prema modelu koji aktivno upravlja zdravljem građana tijekom cijelog života, umjesto da se fokusira isključivo na liječenje posljedica bolesti.
Otvarajući forum, ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako je zdravlje građana jedna od najvažnijih društvenih tema te da upravo ovakve rasprave pokazuju koliko različitih dionika sudjeluje u kreiranju zdravstvenih politika i strategija. Naglasila je da je krajnji cilj svih aktivnosti stvaranje zdravijeg društva, osobito u okolnostima kada se životne navike, ali i zdravstveni profil stanovništva, ubrzano mijenjaju.
U Hrvatskoj su čimbenici rizika za zdravlje visoki
Podsjetila je kako je Ministarstvo zdravstva prije godinu i pol pokrenulo program preventivnih zdravstvenih pregleda usmjeren na građane starije od 40 godina koji dulje vrijeme nisu bili u kontaktu sa zdravstvenim sustavom. Rezultati su pokazali da čak sedam od deset pregledanih osoba ima barem jedan čimbenik rizika za razvoj bolesti, što potvrđuje potrebu za jačanjem preventivnih aktivnosti i promjenom životnih navika.
- Što, kada, tko i kako - četiri su ključna pitanja na koja moramo dati odgovor ako želimo graditi učinkovitiji i održiviji zdravstveni sustav - poručila je ministrica Hrstić.
O potrebi dugoročnog planiranja i održivosti zdravstvenog sustava govorilo se i na prvom panelu HealthComm Foruma 2026. posvećenom upravljanju zdravstvenim sustavom. Rastući troškovi zdravstvene skrbi, nedostatak zdravstvenih djelatnika, starenje stanovništva i sve složenije potrebe građana bili su u središtu rasprave tijekom koje su sudionici upozorili kako zdravstveni sustavi diljem Europe ulaze u razdoblje u kojem više neće biti dovoljno samo povećavati ulaganja, nego će ključnu ulogu imati jasno postavljanje prioriteta, učinkovito korištenje podataka te jačanje preventivnih programa.
Francesca Colombo, voditeljica Odjela za zdravstvo pri OECD-u, predstavila je pregled hrvatskog zdravstvenog sustava u europskom kontekstu te istaknula da se Hrvatska suočava s istim izazovima kao i ostatak Europe - starenjem stanovništva, rastućim troškovima liječenja i manjkom zdravstvenih radnika. Naglasila je kako zdravlje građana ne ovisi isključivo o zdravstvenom sustavu, već i o obrazovanju, socijalnim politikama, životnim navikama i drugim društvenim čimbenicima, zbog čega odgovornost za zdravlje mora biti šira od samog zdravstvenog sektora.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina upozorio je da prevencija ne može biti samo zadaća liječnika i bolnica, već zajednički društveni projekt. Istaknuo je kako se pacijente mora promatrati kroz cijeli njihov životni put, a ne samo kroz pojedinu dijagnozu ili epizodu liječenja. Prema njegovim riječima, zdravstveni sustav mora biti bolje povezan i usmjeren na stvarne potrebe pacijenata, osobito onih koji žive s kroničnim bolestima.
Martina Bogut Barić iz Ministarstva zdravstva naglasila je da je Hrvatska posljednjih godina napravila niz važnih iskoraka u području prevencije i organizacije sustava. Podsjetila je da je 2023. preventivna zdravstvena zaštita u cijelosti uključena u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja te da su preventivni zdravstveni pregledi, koji su započeli kao pilot-projekt, danas implementirani na nacionalnoj razini. Istaknula je i da Hrvatska prema ukupnom broju zdravstvenih djelatnika ne odstupa značajno od europskog prosjeka, ali da su najveći izazovi njihova raspodjela, planiranje kompetencija te prilagodba sustava demografskim promjenama i potrebama stanovništva.
U raspravi se otvorilo i pitanje kako zdravstveni sustav učiniti učinkovitijim bez dodatnog opterećenja bolnica. Ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki istaknuo je važnost organiziranja sustava oko pacijenta i njegova puta kroz zdravstvenu skrb, pri čemu bi se složeniji slučajevi trebali liječiti u bolnicama, dok bi se što veći broj zdravstvenih potreba rješavao na razini primarne zdravstvene zaštite.
Međunarodni stručnjak za zdravstvene sustave Dorjan Marušič, posebno je naglasio važnost podataka u donošenju zdravstvenih politika. Upozorio je da zdravstveni sustavi raspolažu velikom količinom informacija, ali ih često ne koriste dovoljno za planiranje, upravljanje i donošenje odluka. Kvalitetni podaci, poručio je, trebaju postati temelj za planiranje zdravstvene mreže, raspodjelu resursa i procjenu učinkovitosti zdravstvenih politika.
Zaključak panela bio je da će otpornost zdravstvenog sustava u desetljećima koja dolaze ovisiti o sposobnosti institucija da usklade prioritete, jačaju prevenciju, koriste podatke u donošenju odluka te organiziraju zdravstvenu skrb oko potreba pacijenata, a ne oko granica pojedinih institucija ili razina zdravstvene zaštite.
Dok se hrvatski zdravstveni sustav suočava s kroničnim nedostatkom kadra, starenjem stanovništva i rastućim brojem kroničnih bolesnika, sve češće se postavlja pitanje može li se dio zdravstvenih usluga preraspodijeliti među različitim profesijama.
Upravo je to bila tema panela o preraspodjeli uloga, odgovornosti i kompetencija među zdravstvenim profesijama, na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske ljekarničke komore i liječnika obiteljske medicine.
Jedna od najzanimljivijih rasprava vodila se oko širenja uloge ljekarnika, posebno kroz mogućnost cijepljenja u ljekarnama.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo istaknula je da su ljekarnici godinama pripremali teren za takvu promjenu.
- Cijepljenje nije nešto novo. Ljekarnici to rade već 13 godina u Europi, a u svijetu i više od 20 godina. Mi smo na vrijeme krenuli, promijenili kurikulume, pripremili edukacije i odgovorno se pripremali za tu ulogu - rekla je.
Soldo je upozorila da u pojedinim dijelovima Hrvatske ljekarna često predstavlja jedinu dostupnu zdravstvenu ustanovu te da upravo zato može imati važnu ulogu u povećanju dostupnosti preventivnih usluga.
No možda još važnija od cijepljenja, smatra ona, jest nova uloga ljekarnika u praćenju kroničnih bolesnika.
- Postoji veliki jaz između propisivanja lijeka i ishoda liječenja. Ljekarnici pacijente vide svaki mjesec i imaju veliku odgovornost pratiti adherenciju, prepoznati medikacijske pogreške i educirati pacijenta o terapiji - rekla je.
Posebno je naglasila da pacijent mora postati partner u liječenju.
– Tek kad pacijent razumije svoju bolest i terapiju, postaje partner cijelom zdravstvenom sustavu.
S druge strane, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Dragan Soldo upozorio je da se od liječnika obiteljske medicine već godinama očekuje sve više administrativnih poslova koji ih udaljavaju od pacijenata.
Njegov možda najupečatljiviji komentar odnosio se na naručivanje pacijenata.
HealthComm Forum u Zagrebu okuplja ključne aktere za preokret u zdravstvenim sustavima
- U kakvom smo to zdravstvenom sustavu ako se liječnik obiteljske medicine treba baviti procesom naručivanja pacijenta? Je li on tu da liječi ljude ili da traži najbliži termin pregleda - upitao je.
Soldo je predstavio iskustva pilot-projekta medicinskih administratora, koji su preuzeli dio administrativnih zadataka u ordinacijama.
- Rasteretili smo liječnike i medicinske sestre administracije, performanse ambulanti bile su bolje, financijski rezultati bolji, a pacijenti zadovoljniji - rekao je.
Predstavnica Ministarstva zdravstva Martina Bogut Barić upozorila je da Hrvatska zapravo nema kritičan manjak zdravstvenih radnika u odnosu na europski prosjek, nego problem njihove raspodjele.
- Na nacionalnoj razini imamo zadovoljavajući broj djelatnika po stanovniku i ne odstupamo značajno od prosjeka Europske unije. Izazov je njihova distribucija unutar Hrvatske - rekla je.
Prema njezinim riječima, broj zaposlenih u javnom zdravstvu u posljednjih deset godina porastao je za oko 20 posto, a Ministarstvo kroz petogodišnje planove specijalizacija pokušava riješiti regionalne neravnoteže.
Posebnu dimenziju raspravi dao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, koji je govorio o povjerenju građana u zdravstveni sustav i cijepljenje.
- Povjerenje dolazi na leđima kornjače, a odlazi na leđima konja - zaključio je.
Capak je podsjetio kako je nakon pandemije i jačanja antivakserskih pokreta narušeno povjerenje građana u cijepljenje te da zdravstveni sustav danas mora uložiti mnogo više napora u komunikaciju nego prije.
Kroz više rasprava provlačila se zajednička poruka da zdravstveni sustav budućnosti neće biti održiv bez snažnijeg fokusa na prevenciju, zdravstvenu pismenost i bolju organizaciju skrbi. Sudionici su se složili da će odgovor na izazove starenja stanovništva, kroničnih bolesti i nedostatka kadra zahtijevati veću suradnju među zdravstvenim profesijama, učinkovitije korištenje podataka i aktivniju ulogu građana u brizi za vlastito zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....