Sprječavanje nastajanja otpada od hrane u Hrvatskoj i dalje predstavlja veliki problem. Prema istraživanjima iz 2020. godine godišnje bacamo preko 280.000 tona hrane.
Istraživanja iz 2023. pokazuju da se više od 200.000 tona hrane baca samo u poslovnim objektima.
Plan Ministarstva poljoprivrede
- Ministarstvo zaštite okoliša, koje je zaduženo za prikupljanje ovih podataka, usavršava i dograđuje metodologiju kako bismo imali što kvalitetnije podatke. Ono što je naša zadaća kao Ministarstva poljoprivrede jest provođenje aktivnosti kojima će se smanjiti otpad od hrane - poručio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, na konferenciji za medije pod temom "Zajedno protiv otpada od hrane". Na konferenciji su, osim iz Ministarstva, na problematiku otpada od hrane ukazali i iz Hrvatskog Crvenog križa.
Budući da se velika količina hrane na našim prostorima i dalje baca, ističe Tušek, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva već je donijelo Plan sprječavanja otpada od hrane.
Cilj Ministarstva jest smanjiti otpad koji od hrane nastaje od strane potrošača, maloprodaje i ugostiteljstva za 30 posto, i to do 2030. godine. Za 10 posto pak planira se smanjiti takav otpad koji nastaje u proizvodnji i preradi.
Kako bi uspjeli u realizaciji tih brojki kroz sljedeće tri godine, potrebno je ojačati banke hrane i aktivnosti njihova doniranja.
Poljoprivrednici oduševljeni: ‘Ovo je valjda prva mjera sa značajnim financijskim iznosima!‘
U Hrvatskoj trenutačno imamo devet regionalnih banaka hrane koje prikupljaju donacije proizvođača i trgovačkih lanaca. Nalaze se u gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji.
Banka hrane je organizacija koja omogućava prikupljanje i distribuciju prehrambenih proizvoda za osobe koje žive u siromaštvu. Podrazumijeva suradnju sa svim posrednicima u doniranju hrane, upravljanje informacijskim sustavom za doniranje hrane, pronalaženje novih donatora, promoviranje doniranja hrane i drugo. Banke hrane funkcioniraju kao distributivni centri u kojima se prikuplja, skladišti i dijeli donirana hrana.
Banke hrane financirane su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Prva banka hrane u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu u listopadu 2023. godine, a tijekom ove godine planiraju se nove. Tušek poručuje da se planiraju tri ili četiri nove u 2026. godini, a u tijeku su i potpisivanja dobrovoljnih ugovora o smanjenju otpada od hrane kojima su se priključile prehrambene industrije, razne institucije i obrazovne ustanove kao što su fakulteti te oni kroz svoje postupke i načine organizacije poslovanja nastoje smanjiti otpad od hrane.
Na Potkovi kod Vukovara posađeno 100 stabala hrasta
- Prvi rezultati pokazuju, na razini prošle godine, da su količine hrane koja se baci, koja završi kao otpad, smanjene za 9% na razini, u prosjeku, onih koji su potpisnici - navodi Tušek.
Uloga Crvenog križa
Distribucija banaka hrane ide preko Crvenog križa, a na to koliko su navedene aktivnosti bitne ukazala je Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskoga Crvenog križa.
- Hrvatski Crveni križ najveća je humanitarna organizacija na području Republike Hrvatske i od trenutno postojećih devet banaka hrane društva Hrvatskog Crvenog križa su osam banaka hrane, a od 145 posrednika u lancu doniranja hrane čak 68 posrednika su društva Hrvatskog Crvenog križa - poručuje Pinjagić Telak i dodaje da se u aktivnosti distribucije hrane najpotrebnijima posebno uključuju škole.
Tako, kao primjer, navodi i posjet Crvenog križa jednoj školi u Osijeku, kada u sklopu projekta jedan razred treba prikupiti jedan paket hrane.
- To je negdje 45–50 eura koje mi skupljamo za fizičke osobe kojima se pomaže. A ta djeca nisu skupila jedan paket po razredu već par tona hrane. To je ono što nam čini zadovoljstvo - ističe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....