Odluka da se od ove godine zabrani ulazak u špilju na Galebovim stijenama ili Golubovim stijenama u Puli pokazala se kao pun pogodak. Jedna od najpopularnijih istarskih plaža napokon je prodisala, a masovni dolasci kajakaša, supaša i izletničkih brodova koji su godinama stvarali nesnosne gužve ostali su tek uspomena s fotografija na društvenim mrežama.
– Ljudi poštuju zabranu, nitko ne ulazi u špilju. Naši su rendžeri svakodnevno na terenu, a uključila se i Lučka kapetanija. Problema nije bilo, kaže Silvija Buttignoni iz županijske ustanove Natura Histrica, koja je u suradnji s Gradom Pulom provela ovu odluku.
Na licu mjesta uvjerili smo se u isto: posjetitelja ima, ali nema gužvi ni pokušaja kršenja pravila. Pred špiljom stoji znak zabrane, ponešto išaran, no dovoljno jasan da podsjeti kako je riječ o zaštićenom području.
Da podsjetimo, prošlih je sezona stanje na ovoj lokaciji bilo daleko od idiličnog. Galebove stijene postale su svojevrsni hit na Instagramu i TikToku, a špilja je u špici ljeta bila toliko preopterećena da se na ulazak čekalo i po pola sata. U gužvi su se miješali kupači, turisti na supovima, grupe kajakaša iz cijele Hrvatske, pa i veliki izletnički brodovi.
– Ova je špilja pod velikim pritiskom i najbolje bi bilo zatvoriti je za sve osim kupača, upozorila je još prošlog ljeta Buttignoni, ali dodala kako zabranu neće uvoditi usred sezone. Umjesto toga, najprije su postavljene tzv. psihološke barijere – vizualna i fizička ograničenja kako bi se promet prema špilji smanjio. Ipak, već tada je bilo jasno da će iduće godine situacija morati biti drugačija.
Ove sezone konačno je došlo do preokreta. Nema više redova kajaka pred špiljom, nema naguravanja i opasnih situacija. Sam lokalitet dobio je zasluženi predah.
– Prije su dolazili ljudi s kombijima i po 30 kajaka iz Zagreba i drugih gradova. Sada toga više nema. Shvatili su da špilja mora odmoriti i zahvaljujem svima koji su shvatili da je priroda važnija od financijske koristi, ističe Buttignoni.
Ture se i dalje održavaju, ali u izmijenjenom obliku – vodi se uz obalu, prema Svetoj stijeni i kanjonu na Verudeli, a neki koncesionari koriste i prozirne kajake kako bi gostima približili priču o zaštiti. Ulazak u špilju, međutim, više nije opcija. Dok zaštitari prirode i lokalna uprava bilježe uspjeh, dio koncesionara na moru nije zadovoljan. Oni koji su svoje poslovanje temeljili na vođenju tura upravo u špilju sada se žale na pad interesa.
– Pridržavamo se zabrane i ne idemo tamo, ali posao više nije unosan kao nekad. Vođenje gostiju uz obalu je u redu, no interes je manji i to se osjeti, priznaje jedan od koncesionara iz uvale Valovine.
Ipak, čini se da su se i oni prilagodili novim okolnostima. Umjesto masovnog dovođenja grupa, danas turiste vode u manje osjetljive dijelove obale, uz dodatni edukativni element.
U svemu tome ključnu su ulogu imali koordinirani napori. Grad Pula, Natura Histrica, Lučka kapetanija i redari na terenu zajednički su nadzirali provedbu mjere. Upravo ta suradnja pokazala se odlučujućom za uspjeh.
– Skupnim i zajedničkim naporima, i kada se dobro objasni situacija, ljudi prihvate pravila. Ova sezona pokazala je da se može zaštititi priroda i istodobno sačuvati turističku ponudu, ali u prihvatljivim okvirima, zaključuje Buttignoni.
Zabrana ulaska u špilju na Galebovim stijenama izazvala je sumnje i negodovanja, posebno kod dijela turističkih ponuđača. No već prva sezona pokazala je da je odluka bila ispravna. Priroda se oporavlja, lokalitet je sačuvan, a posjetitelji se ponašaju odgovorno. Primjer Pule mogao bi poslužiti i drugim jadranskim destinacijama gdje je pritisak masovnog turizma prijetnja prirodnim vrijednostima. Jer samo ondje gdje se priroda čuva, turizam ima budućnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....