Internetske prijevare kojima je cilj navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka, popularno nazvane "phishing", kruže internetom već neko vrijeme. Nedavno smo pisali o slučaju kad je 44-godišnjak u prijevari ostao bez više od 28.000 kuna, a sad smo se i sami upustili u dopisivanje s prevarantima da utvrdimo kako dolazi do konačne prevare.
Prvo smo primili e-mail u kojem nas Antonio Gerovac, lažni načelnik Ureda kriminalističke policije i voditelj Odjela za međunarodnu suradnju (Interpol), obavještava da smo krivi za pregledavanje sadržaja koji uključuju pedopornografiju, pornografske web stranice, cyber pornografiju, pedofiliju i ekshibicionizam. Iako je Antonio Gerovac uistinu ime načelnika Uprave kriminalističke policije, on s ovom prijevarom nema nikakve veze.
Prvo što bi primatelju trebalo biti sumnjivo jest adresa s koje je dokument stigao - u našem slučaju to je Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - što pokazuje da se ne radi o službenoj adresi policije, koja završava nastavkom mup.hr.
Ono što odmah upada u oči na "službenom dokumentu" su čak tri grba, dva MUP-ova u različitim bojama i jedan Interpolov. U dokumentu se izmjenjuje nekoliko fontova i čak četiri različite boje. Nadalje, odmah u trećem retku može se vidjeti tipfeler: piše, naime, "pravane" istrage umjesto pravne. Padeži našim prevarantima također nisu poznati, a na nekoliko mjesta nedostaje im i slovo.
Navode da je potrebno "poslušati e-mail", potpuno nepovezano kažu da je ovo "prekratko razdoblje od 72 sata4". Idući odlomak počinje malim slovom i tu kažu da nam slijedi uhićenje. U posljednjem odlomku navode da će nas evidentirati kao seksualnog prijestupnika i medijski izložiti naš slučaj. Zaključili su da smo sada testirani.
Na kraju je u svjetloplavoj boji potpisan kolonel Antonio Gerovac, a spominje se i voditeljica Međunarodne policijske suradnje koja nigdje nije imenovana. Na samom je kraju žig, koji uopće nije na hrvatskom jeziku.
Nakon primljene pošte odgovorili smo da priznajemo sve za što nas se tereti. Nekoliko dana nakon toga stigao nam je odgovor da nas "na našu pozornost žele prosvijetliti o e-mailu" te da je naša adresa "ciljano ciljana na Internetu". Navode da smo počinili kazneno djelo prema članku 390., stavku 1. Zakona o kaznenom postupku iako hrvatski Kazneni zakon završava člankom 387. Upozorili su nas da ćemo dobiti dosje i da će slučaj predati Zlati Hrvoj-Šipek, koja uistinu jest na funkciji glavne državne odvjetnice RH.
Zatražili su da ih ponovno kontaktiramo za rješavanje nastalog problema, što smo i učinili. Napisali smo im da smo spremni podmiriti troškove.
U posljednjem e-mailu, koji smo dobili tek sedam dana nakon prvog poslanog, dobili smo podatke za uplatu kazne na iznos od 9976 eura. U zaključku te poruke crvenim su slovima naveli "Ps: Nakon što je prijenos izvršen, pošaljite nam skeniranu kopiju naloga za prijenos na potvrdu", što god to značilo.
Provjerom IBAN-a na stranici iban.hr utvrdili smo da se radi o postojećem računu koji pripada pojedincu ili tvrtki s adresom u centru Pariza, a podudara se i primljeni swift kod. O slučaju smo obavijestili policiju, koja je prije na svojim stranicama podijelila informaciju kako se zaštiti od phishinga, mrežne krađe identiteta.
Odgovorili su nam da su policijski službenici unazad približno tri mjeseca primili upite većeg broja građana iz kojih proizlazi da im se putem elektroničke pošte javila nepoznata osoba, predstavljajući se kao rukovodeći policijski službenik iz Ravnateljstva policije te u poruci navodi kako je primatelj poruke osumnjičen za više različitih kaznenih djela, pozivajući ga da nastavi komunikaciju te da prihvati plaćanje novčane kazne kako se protiv njega ne bi pokrenuo kazneni postupak.
- Ukoliko primatelj takve poruke nastavi s komunikacijom, primiti će poruku kojom ga počinitelj poziva da obavi plaćanje „novčane kazne“ te dostavlja podatke (broj računa) za plaćanje „kazne“. U slučaju da primatelj poruke obavi uplatu, počinitelj će ga u pravilu ponovo kontaktirati i tražiti da uplati još veći iznos, napisali su.
Dodaju da se radi o tipičnom primjeru „phishinga“ – pripremnim radnjama koje prethode počinjenju kaznenog djela prijevare, a u slučaju prijema takvih poruka preporuča se da primatelji na te poruke ne odgovaraju niti na drugi način stupaju u komunikaciju s pošiljateljem, a poruke je dovoljno obrisati.
- Što se tiče IBAN-a koji počinitelj može poslati, on predstavlja podatak koji može pomoći kod otkrivanja počinitelja. No, u pravilu se radi o bankovnim računima koji potječu iz stranih država, a kod upućivanja zahtjeva za dostavom bankovnih podataka iz strane zemlje pojavljuju se zapreke iz razloga što se ti podaci tretiraju kao bankovna tajna, a ujedno su i predmet propisa koji reguliraju zaštitu osobnih podataka i međunarodnu policijsku i pravnu suradnju, objasnili su iz policije.