Mediteransko sveučilište: dolazi nova era povezivanja zemalja kroz znanje

U svijetu sve više obilježenom podjelama i krizama, obrazovanje je i dalje najmoćniji alat za povezivanje ljudi. A Europska unija upravo se priprema predstaviti novi Pakt za Mediteran, kao novo poglavlje u euro-mediteranskim odnosima. U ovom novom Paktu naglasak želimo staviti na ljude, posebno mlade. A ništa ne povezuje ljude poput obrazovanja. Ono je jednako važno kao i bliska suradnja u gospodarstvu, energetici, na sigurnosti i drugim važnim područjima, koja će, usput rečeno, također biti pokrivena ovim novim Paktom.

Zato se Europska unija zalaže za stvaranje Mediteranskog sveučilišta, kao umrežene institucije s kampusima i akademskim savezima s predstavnicima s obje obale Mediterana. Ovo novo sveučilište povezat će studente i znanstvenike iz Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

Mediteran je oduvijek spajao civilizacije – ovdje se trgovalo, razmjenjivalo znanje, spajale su se sudbine. Posljednjih desetljeća prečesto je bio mjesto nesporazuma i propuštenih prilika i sukoba. Želimo preokrenuti taj negativni trend ulaganjem u ljude, uzajamno povjerenje i znanje. Mediteransko sveučilište bit će akademski i kulturni temelj novog Pakta za Mediteran – simbol partnerstva, suradnje i mira.

Ova se inicijativa stvaranja novog Mediteranskog sveučilišta temelji na tri stupa.

Najprije želimo unaprijediti program Erasmus+ i snažnije uključiti naše partnere na južnom Mediteranu. Želimo da više studenata, istraživača, profesora i akademskog osoblja studira i radi na cijelom Mediteranu. Ne govorimo samo o mobilnosti studenata i profesora, već i stvarnoj akademskoj integraciji: zajedničkim diplomama, kurikulumima i uzajamnom priznavanju diploma za područja od strateškog interesa: klimu, čistu tehnologiju, digitalne vještine, plavo gospodarstvo i međukulturni dijalog.

Dubravka Šuica: ‘EU želi imati veću geopolitičku ulogu na Mediteranu‘

Zatim želimo osnovati Savez sveučilišta koji će koordinirati akademsku suradnju, istraživačke konzorcije i kulturnu razmjenu. Savez će imati dva središta – jedno u Europskoj uniji, zašto ne upravo u našoj Hrvatskoj, a drugo u regiji južnog Mediterana – kako bismo ujedinili resurse te učinili ovu mrežu pristupačnijom sudionicima s obje obale Mediterana. Želimo slobodan protok ideja i talenata, ne samo od sjevera prema jugu, već i od juga prema sjeveru.

Kao treće, ujedno i najambicioznije, postavit ćemo temelje za Mediteransko sveučilište s brojnim kampusima. Diplome ovog Sveučilišta priznavat će se u EU-u i u partnerskim južnim zemljama. Studenti će tijekom cijelog studija moći boraviti u različitim zemljama, stjecati nove perspektive i graditi mreže poznanstava za cijeli život. Mediteransko sveučilište neće biti samo zgrada ili nekoliko objekata, već živi ekosustav suradnje.

Naravno, ovakav projekt sa sobom nosi i izazove. Sjećam se vremena u kojem je bilo gotovo nezamislivo sanjati o zajedničkim standardima ili prekograničnoj obrazovnoj mobilnosti i u Europi. Odrastala sam, kao i mnogi od nas, u zatvorenom društvu, a nakon našeg domovinskog rata svjesna sam koliko je mir dragocjen i kako obrazovanje može biti pokretač promjene. Ovaj projekt Mediteranskog sveučilišta zato za mene predstavlja posebno važnu misiju.

Kroz obrazovanje možemo stvarati novu generaciju koju ne definiraju granice ili strah, već prilike i zajednički ciljevi. Inicijativa Mediteranskog sveučilišta ne znači samo učionice i diplome – nego i uključivost, rast i zajedničku viziju obrazovanja budućnosti.

Pravo je vrijeme da ostvarimo ovu ambiciju. Iskoristimo ovu priliku, ne samo kao oni koji oblikuju politike ili znanstvenici, već kao građani s vjerom u trajnu snagu povezivanja kroz voljeno nam Mare Nostrum.