Gost RTL-a Danas bio je ministar financija Zdravko Marić, a govorio je o uvođenju eura u Hrvatsku.
- Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za euro, rekao je u ponedjeljak jedan od rijetkih ministara za koje znamo da će imati mjesto i u novoj Vladi.
U čekaonici za euro, odnosno u europskom tečajnom mehanizmu, provest ćemo dvije godine, što je, kaže Marić, dovoljno da se pripremimo, da se umanje problemi i da ispunimo mastriške kriterije koji se tiču deficita proračuna i javnog duga.
Objasnio je zbog čega se javlja strah od eura.
- Građani su do sada, iz raznoraznih anketa, najviše iskazali vrstu bojazni za možebitno zaokruživanje cijena, kad dođe do konverzije, na više. Međutim, mi smo već napravili neke analize kod zemalja koje su uvodile euro u zadnjim krugovima. Opće povećanje bilo je oko 0,23 posto, rekao je.
Voditelj je naveo kao primjer Sloveniju gdje je, prema podacima tamošnjeg statističkog zavoda, šalica kave poskupjela 50 posto, a frizeri 40.
- Ja sam govorio o općoj razini cijena, sve kada uzmete. Kava u kafiću, koja je sada 8, 10, 12 kuna, ovisno o lokaciji, naravno da neće doći do povećanja za par lipa. Ako dođe do povećanja, zaokruživat će se na 50 lipa ili na cijelu kunu. Slično i u nekim uslugama. U općoj razini cijena nije došlo do značajnog porasta.
Ono što je također važno je da ćemo mi uvesti jedan mehanizam, najmanje pet mjeseci prije, čim bude poznat točni tečaj konverzije. Onog časa kad se utvrdi tečaj konverzije, mi ćemo uvesti obvezu iskazivanja dualnih cijena. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura se definira tečaj, pojasnio je.
Komentirao je činjenicu da će se uvođenje eura najvjerojatnije dogoditi u mandatu nove Vlade.
- Ne volimo spekulirati, zaista nije zahvalno, takva je nekva vrsta dogovora s europskim institucijama, ali realno je očekivati, 1. 1. 2023. neki je najraniji datum, poručio je.
Na pitanje što će biti s kunskim kreditima i na čiji trošak će oni biti konvertirani u eurske, odgovorio je da "građani neće imati troška" te da će se kunski krediti "samo rekalkulirati u euro". Dodao je kako neće biti potrebe ni za izmjenama ugovora, a da će eventualni trošak snositi banke.
Marić je govorio i o najavljenim poreznim rasterećenjima, rekavši da se od toga ne odustaje i da će porezna rasterećenja biti dio programa buduće vlade.
Zadnjih dana ministar financija, naime, najavljuje smanjivanje stope poreza na dohodak, s 36 na 30 i 24 na 20 posto. No pritom upozorava da smanjivanje poreza nije garancija da će neto plaće porasti, jer to u konačnici ovisi o poslodavcima, podsjećajući i da, primjerice, nisu svi trgovci smanjili cijene kad je snižen PDV.
Odgovarajući na pitanje prijeti li Hrvatskoj na jesen gospodarska katastrofa zbog produbljivanja krize uzrokovane koronavirusom, odgovorio je da "nema potrebe za stvaranjem panike" te da je "i dalje sve pod kontrolom".