NOVO 15:50 Ako se ne ispunu zahtjevi prosvjednika, čeka Vladu čeka još jedan - i to u lipnju. Poručio je za kraj Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.
15:30 Mladenka Bilobrk, računovotkinja sa 45 godina iskustva koju uskoro čeka mirovina, poručila je da je u tom dugogodišnjem iskustvu štrajkala više puta te je da je i sama produkt Šuvarove reforme. - Nečija jednokratna povišica je daleko veća od moje plaće. Gledam svoje spremačice, koje to nisu. One peru WC, čiste okolinu škole, hodnik, a sada su po novome i zaštitari. Za koeficijent 1,06. Za plaću malo veće od minimalne, svega 755 eura, poručila je.
15:10 Organizatori su u govoru podsjetili da vladajućima nije bio problem povećanje plaće kada su to napravili sami sebi, i to sa znatnim povećanjem, a da im je problem povećati one koji obrazuju buduće generacije.
14:30 Okupljenima se s pozornice obratio i glumac Denis Bašić koji je u svom govoru oponašao Miroslava Ćiru Blaževića.
- Pred vama je borba koju morate pobijediti, a to su vaši koeficijenti, poručio je. - Nemojte šparati na poštenim ljudima, dodao. je.
14:15 Pod geslom "Ne damo se gaziti" prosvjednici su stigli na Trg.
Ovdje nisu samo nastavnic, nego i pomoćnici u nastavi, domari i čistaćice, istaknuli su organizatori na početku.
- Ovo je prosvjed i svi bi za ovaj dan trebali dobiti plaćeni dopust. Po vašim zvižducima pretpostavljam da ga niste dobili. Ovim putem šaljem pozdrav svim ravnateljima koji nastavnicima nisu dali slobodno i koji ih nisu podržali danas, dodali su.
Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnih sindikata srednjih škola, poručio je da je prosvjed pokazatelj da ministar Fuchs nije obavio svoj posao te je kritizirao njegovu izjavu "pa neće valjda sindikati određivati obrazovnu politiku".
Turalija je u obraćanju prosvjednicima poručio kako ministar ne shvaća da su upravo oni koji su danas tu oni koji će njegove ideje, reforme i planove na kraju nositi na svojim leđima.
13:00 Tri školska sindikata organiziraju u 14 sati dugo najavljivan - i, zbog smrti pape, jednom odgođen - prosvjed učitelja i nastavnika na Trgu bana Jelačića. Okupljanje prosvjednika počelo je u 13 sati kod HNK, gdje je najavljen dolazak 30 autobusa s prosvjednicima iz raznih dijelova Hrvatske. Otud su se prosvjednici u prosvjednom maršu uputili prema Trgu bana Jelačića.
Transparentima "Kažnjavate učitelje jer su tražili poštovanje. Sram vas bilo", "Koeficijenti su nepošteni. Tražimo promjene", "Obrazovanje je skupo. Neznanje je skuplje", šalju poruku vladajućima.
- Bitno je dati podršku. Nadamo se da će vlada reagirati i ostvariti zahtjeve prosvjednika, rekla je za Jutarnji list ukratko znanstvenica Dijana Pavičić - Hamer.
Dok je ministar Fuchs više puta ponavljao kako zapravo štrajka jako mali broj zaposlenih u obrazovanju, sindikati su njega i Vladu optužili da su tijekom cirkularnih štrajkova manipulirali roditeljima i ravnateljima kako nastavnici ne bi sudjelovali u prosvjedu.
- Nisam nastavnica. Ne radim u školstvu, u obrazovanju, ali svjesna sam svih propusta u našem sustavu i mizernih primanja naših nastavnika. Mislim da su jako bitni, ali zanemareni stoga im danas ovdje pružam podršku, kazala je za Jutarnji građanka koja je priključila prosvjednicima.
Nastavnica Jacqueline Bat, profesorica i rehabilitator, za Jutarnji ističe važnost znanja.
- Ono što mi želimo je javnosti poručiti da ne misle da smo protiv nikoga, već samo želimo biti plaćeni koliko zaslužujemo. Koeficijente treba popraviti. Budućnost svakog naroda je u obrazovanju, poručila je.
Mnogi prosvjednici ne sputavaju se prilikom kritiziranja ministra Fuchsa, govore da ne zna kako naše školstvo funkcionira i da će njegove promjene više utjecati na one koji se obrazuju.
- Fuchs bez sluha, Fuchs bez znanja - ministar bez poštovanja, jedan je od transparenata upućen ministru obrazovanja.
Planirano 50-ak autobusa
Sindikalci su priznali kako su za prosvjed planiran 25. travnja planirali dolazak 50-ak autobusa, a odluku o manjem broju prosvjednika koji stižu u Zagreb pripisuju Ministarstvu obrazovanja, odnosno Vladi, zbog odluke da taj dan djelatnicima u prosvjedu neće biti plaćen.
Zbog odgode prosvjeda sindikalci su pak ‘zaradili‘ podosta kritika iz redova vlastitog članstva.
Na današnjem prosvjedu očekuju značajniju potporu prosvjetara iz Zagreba. Podršku će im dati, kako je najavljeno, i djelatnici dječjih vrtića, odnosno Sindikat odgoja i obrazovanja, medija i kulture te Udruga Sidro. U želji da omasove prosvjed podijelili su i 20-ak tisuća letaka s pozivima na prosvjed građanima u parku Maksimir na Međunarodni praznik rada.
Podsjetimo, nakon cirkularnih štrajkova u školama, sindikati nastavljaju s akcijama. Njihovi su zahtjevi korekcija koeficijenata za zaposlene u sustavu školstva i znanosti, uvećanje osnovice za izračun plaća, odnosno – do donošenja novih koeficijenata (sindikati tvrde da je obrazovanje u Vladinoj reformi prošlo najlošije) – uvođenje prosvjetnog dodatka. Tražili su i dva nematerijalna prava, odgodu reforme strukovnog obrazovanja te neprimjenjivanje uredbe o ocjenjivanju djelatnika u prosvjeti i znanosti.
- Još postoji prilika da se u okolnostima koje su prilično bezazlene predstavnici vlasti sjednu s nama i dogovore se. Jer, što ćemo više odlagati dijalog, ulazit ćemo u sve delikatnije faze, a toga Vlada mora biti svjesna, rekao je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.
No, dojam je da javnost ovoga puta ne gleda većinski blagonaklono prema bitci sindikata za boljim plaćama, s obzirom na činjenicu da su plaće u prosvjeti značajno rasle. Negativan stav prema sindikatima izazvan je i zbog ideje da bi svojim idućim aktivnostima mogli poremetiti kraj nastavne godine, ali i ugroziti učenicima polaganje ispita državne mature.
Dan uoči prosvjeda Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osporila je ključne sindikalne zahtjeve - rast plaća u obrazovanju, izbjegavanje mjerenja kvalitete rada prosvjetara te odgodu reforme strukovnog obrazovanja.
Kritike iz HUP-a
Iz HUP-a su upozorili da su plaće u obrazovanju u prošlih pet godina rasle 60 posto više nego u realnom sektoru i više od ostalih javnih sektora, uključujući zdravstvo, pri čemu sindikalni zahtjev za linearno izjednačavanje plaća u HUP-u smatraju najgorom mogućom porukom za izvrsne učitelje. Predstavnicima HUP-a nije jasno zašto se sindikati obrazovanja protive uvođenju mjerenja kvalitete rada, što smatraju bijegom od odgovornosti. Jer, realni sektor kontinuirano je podložan ocjenjivanju, pa nema razloga da se i rezultati rada u javnom sektoru obrazovanja ne ocjenjuju.
Glavni razlog HUP-ova sazivanja izvanredne konferencije za novinare uoči sindikalnog prosvjeda je zahtjev za hitnu implementaciju reforme strukovnog obrazovanja, koju sindikati žele pauzirati.
- Fokus na rast plaća u obrazovanju nije kolegijalan prema ostalim javnim sektorima, kao niti prema realnom sektoru. Ideja da rezultate rada ne treba mjeriti pokazuje izostanak bilo kakve veze sa svijetom oko sebe. Nitko nema problem s time da mu se kaže koliko dobro radi i da ga se upozori kako može biti bolji, no sindikati u obrazovanju protive se najavi ocjenjivanja rada i traže izuzeće. U tome im je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih udovoljilo, što smatramo potpuno promašenim potezom jer je izbjegnuta prilika da se nagrade izvrsni učitelji i nastavnici - rekla je predsjednica HUP-a Irena Weber, usporedivši sindikalne zahtjeve s uravnilovkom. Postavila je pitanje tko će odgovarati za katastrofalne ishode obrazovanja i činjenicu da se poslodavci godinama suočavaju s mladim zaposlenicima koji na tržište dolaze potpuno nepripremljeni i needucirani. Nužno je, poručila je, prihvatiti odgovornost, a uravnilovka je diskriminatorna i penalizirajuća za kvalitetne nastavnike.
Motivacija za rad
- Postavlja se pitanje kakva je njihova motivacija za rad s djecom ako svi praktički primaju istu plaću i ne radi se razlika između dobrih nastavnika i onih loših koji odrađuju za plaću sjedeći na svom radnom mjestu. Svako pauziranje reforme strukovnog obrazovanja čini štetu djeci koja nemaju mogućnost daljnjeg nastavka obrazovanja - rekla je.
Kako je pojasnio Sergio Galošić, član Izvršnog odbora HUP-a i predsjednik Udruge metalne industrije, oko 50 posto učenika strukovnih škola padne na maturi i toliko ih se manje upisuje na studije. To nije zato što su strukovnjaci gluplji, već nemaju satnicu obaveznih predmeta kakvu imaju gimnazijalci. To znači da potencijalno godišnje imamo 7000 manje visokoobrazovanih. Paralelno, u reformu strukovnog obrazovanja od 2018. uloženo je 10 milijuna eura, pa predsjednik HUP-ove udruge obrazovanja Mislav Balković postavlja pitanje oportune štete ako se zaustavi reforma koja bi strukovnjacima trebala uvećati sate matematike, hrvatskog i stranog jezika i time omogućiti pravedniji izlazak na maturu.
Weber je dodala kako joj je nepojmljivo da se zbog sata povijesti ili vjeronauka odbijaju povećati sati strukovnih predmeta ili obaveznih predmeta na maturi.
Plaće prosvjetara
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih više su puta poručili kako ne nalaze nikakav razlog za sindikalne aktivnosti, odnosno za prosvjed, s obzirom na to da je od 2016. svake godine uvećavana plaća zaposlenicima, čime je dosegla rat od 80 do 100 posto. Plaća za učitelja bez napredovanja sada iznosi 1600 eura, odnosno više od 2100 eura koliko je prosječna plaća učitelja u statusu izvrsnog savjetnika.
(Prosječne isplaćene u školstvu mogu se vidjeti OVDJE).
Ministarstvo će se o prosvjedu oglasiti na konferenciji za novinare zakazanoj za 16 sati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....