REFORMA ZDRAVSTVA

‘Nema više bolovanja na teret HZZO-a? Taj je prijedlog glup na više različitih razina‘

Hrvatska udruga poslodavaca i udruga Glas poduzetnika reagiraju na prijedlog reforme zdravstva
Čekaonica; ilustracija
 Tonči Plazibat/CROPIX

„Radi se o reformi koja se i te kako tiče čitavoga društva, svih nas, naše sadašnjosti i budućnosti. Stoga čudi da su prijedlozi koji se puštaju u javnost oblikovani bez ikakva utjecaja zainteresirane javnosti odnosno ustanova i udruženja, dakle krajnje netransparentno. Predviđena intervencija u sustav bolovanja površna je i nedostatna je. Možda će smanjiti administriranje za kraća bolovanja ali neće zaustaviti vrlo izražen nepovoljan trend rasta broja slučajeva i dana trajanja bolovanja na teret poslodavaca”, ocjenjuje Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca najavljene promjene u zdravstvu.

Napominje kako je HUP u više navrata predlagao da se prva tri, pa čak i pet dana ne prijavljuje bolovanje, ali to je uvijek išlo u kombinaciji sa zahtjevom da se broj dana bolovanja na teret poslodavca sa 42 dana smanji na 30 dana, kako je nekad i bilo, dodaje. Hrvatska je od svih tranzicijskih zemalja, naglašava, vodeća po broju dana bolovanja na teret poslodavca.

„Podsjećam da je u razdoblju od 2013. do 2019. godine, dakle u vremenu prije pandemije, broj dana bolovanja narastao je sa 6 milijuna na 9 milijuna, a broj slučajeva bolovanja sa 600 tisuća na 900 tisuća. Ukupan trošak bolovanja poslodavcima u 2019. iznosio je više od tri milijarde kuna, ne računajući troškove za plaćanje zamjenskog rada ili gubitaka zbog neobavljenog posla. Istovremeno, u istoj godini broj slučajeva bolovanja na teret poslodavca u odnosu na ona na teret HZZO-a iznosio je 4 prema 1”, ističe Zorić.

Spominje i da je u Hrvatskoj udio neopravdanih bolovanja oko 30 posto od ukupnog broja pa zaključuje kako je nužan dubinski zahvat u kontrolu propisivanja bolovanja i znatno skraćenje troška na teret poslodavaca, a sve ostalo bi bili kozmetički zahvati.

S druge strane, nije nelogično, smatra, da se plaćanje troškova porodiljnog dopusta više ne provodi iz sredstava zdravstvenog osiguranja. „Porodiljni dopust nije bolest (osim kada unutar porodiljnog dopusta postoje razlozi za bolesničke dane), ali jest demografska mjera. Država mora pronaći izvore za financiranje prvenstveno kroz preraspodjelu prioritetnih izdataka. To nikako ne smije biti novi porez ili doprinos poslodavcima”, naglašava glavni direktor HUP-a.

Iz udruge Glas poduzetnika kažu kako je besmisleno da poslodavac plaća prva 42 dana bolovanja za zaposlenika, pogotovo zbog toga što mjesečno na svaku bruto plaću plaća zdravstveno osiguranje u iznosu od 16,5 posto.

„Ono što ima smisla je da poslodavac plaća prva tri dana izostanka i po 100 posto, ali da nakon toga trošak bolovanja ide na teret HZZO-a. Budimo iskreni, u Hrvatskoj ima jako puno manipulacija i varanja na bolovanjima jer HZZO to ne kontrolira dok ide na teret poslodavca, a na ovaj način se HZZO može prisiliti da radi svoj posao”, poručuje Dražen Oreščanin, izvršni direktor UGP-a i predsjednik Uprave Poslovne inteligencije.

Oko prijedloga da naknade za bolovanja i porodiljne dopuste ne budu više na teret HZZO-a, Oreščanin primjećuje da „nemaju ideje tko bi to trebao plaćati, ali oni, eto, ne bi da to plaća HZZO”. Smatra kako je očigledno da namjeravaju dodatno opteretiti poduzetnike, zaposlenike i građane.

„Taj prijedlog je glup na više različitih razina i protivan bilo kakvoj razvojnoj društvenoj i natalitetnoj politici. Što se tiče gospodarstva, svakome tko će imati bilo kakvu ozbiljniju povijest bolesti bit će praktično nemoguće naći posao jer poslodavac neće željeti plaćati nekoga tko će stalno biti na bolovanju i liječenju. Također, zamislite da se i trošak porodiljnog u potpunosti prebaci dodatno na poslodavce, pa tko bi realno zaposlio mladu diplomiranu stručnjakinju?”, pita Oreščanin.

Ministar se treba fokusirati, kaže, na rješavanje problema zdravstva i racionalizaciju poslovanja te omogućiti ravnopravno funkcioniranje i privatnim zdravstvenim ustanovama, a ne pokušavati povećati ionako gotovo najveće doprinose u Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2021 17:35