PRESTIŽNO PRIZNANJE

Najbolji ove godine: Novinari Jutarnjeg dobili nagrade HND-a za istraživački serijal ‘Di si lipa‘, koji je uzdrmao pravosuđe

Slavica Lukić i Marin Dešković su uz Željku Godeč pisali o SMS porukama koje je Josipa Rimac, tada kao bivša državna tajnica, razmjenjivala s Ivanom Turudićem, šefom Županijskog suda u Zagrebu

Novinari Jutarnjeg lista Slavica Lukić, Marin Dešković uz Željku Godeč dobitnici su nagrade Hrvatskog novinarskog društva (HND) za istraživačko novinarstvo. Slavica Lukić i Marin Dešković pritom su proglašeni novinarima godine. Ovo prestižno priznanje našim novinarima dobili za serijal članaka u kojima su upornim i temeljitim radom uspjeli rasplesti interesne niti koje povezuju privatni kapital i privatni interes s političkim elitama i pravosudnim dužnosnicima.

image

Željka Godeč, Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix

Raspetljali su klupko u kojem su se našle političke i pravosudne perjanice - nekadašnja gradonačelnica Knina, a potom državna tajnica Josipa Pleslić (nekad Rimac) i aktualni glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Slavica i Marin otkrili su kako je ovaj dvojac u više navrata obmanjivao javnost skrivajući pravu prirodu svojeg odnosa i interese kojima su se vodili.

image

Dobitnici ovogodišnjih novinarskih nagrada

Tomislav Kristo/Cropix

Slavica Lukić i Marin Dešković pisali su o SMS porukama koje je Josipa Rimac tada kao bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu, koji je u vrijeme objave serijala, u veljači 2024. godine, bio kandidat za glavnog državnog odvjetnika. Obradili su i objavili i niz njezinih poruka s drugim akterima u pravosuđu i politici. Tekstovi su imali snažan odjek u javnosti, ali unatoč tome što su razotkrili i dokazali niz neistina koje je Turudić plasirao u javnosti o svojem odnosu s Pleslić (tada Rimac), što su pokazali da je u kadroviranju u pravosuđu sudjelovao i USKOK-ov optuženik Zdravko Mamić, otkrili istinu o držanju predmeta Turudićeva bratića u ladici Županijskog suda u Zagrebu, HDZ-ova većina Turudića je imenovala glavnim državnim odvjetnikom.

PROČITAJTE VIŠE > Imamo stotine poruka Turudića i Josipe Rimac, kandidat za šefa DORH-a prešutio sastanke: ‘Napravi mi ono‘

image

S lijeva: Slavica Lukić, Željka Godeč i Marin Dešković na dodjeli nagrada

Tomislav Kristo/Cropix

Protiv Josipe Pleslić ex Rimac USKOK je podignuo tri optužnice, ali sudovi nijednu do sada nisu potvrdili. U jednom od ova tri predmeta, nazvanom Sport i glazba (tereti se za niz različitih pogodovanja), Visoki kazneni sud je čak dva puta utvrdio da su dokazi zakoniti, ali joj suđenje još ne počinje. Josipa Pleslić je slobodna kao ptica i trenutačno je kandidatkinja za gradonačelnicu Knina.

image

Godišnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija u HND-u

Tomislav Kristo/Cropix

Tekstovi naših autora prije svega su razotkrili i dokazali niz neistina koje je u medijima i pred saborskim Odborom za pravosuđe iznosio dugogodišnji predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, a u vrijeme objave kandidat za glavnog državnog odvjetnika Ivan Turudić. Slavica i Marin dokazali su da je Turudić govorio neistine o stupnju bliskosti s bivšom državnom tajnicom, Josipom Pleslić ex Rimac. "Di si lipa" i "Di si radosti" postali su demaskirajući simbol koruptivne slizanosti pravosudne i političke grane vlasti, javnog laganja kandidata za najmoćniju pravosudnu funkciju, ali i simbol pravosudnog i političkog sustava koji je omogućio tu vrstu odnosa.

image

Iščitavanjem više od 400.000 poruka Josipe Rimac s raznim pravosudnim i političkim akterima, izdvajanjem ključnih poruka i njihovom kontekstualizacijom kroz daljnji istraživački rad, Lukić i Dešković ogolili su funkcioniranje nositelja najviših pravosudnih i državnih dužnosti i zakulisne pritiske i utjecaje na sudske odluke i kadroviranje u DORH-u

U javnost su iznijeli argumente koji su pokazali da je Turudić obmanjivao javnost o tome koliko je mjeseci kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu držao u ladici predmet svojeg bratića Mire Vrlje, bliskog "knežijskoj skupini". Objasnili su moguću manipulaciju sustavom informatičke dodjele predmeta na Županijskom sudu u Zagrebu dok mu je na čelu bio Ivan Turudić, koja je osigurala da se ne vidi da Turudić u ladici svoje referade drži predmet svojeg bratića. Nadležna tijela ove sumnje nikada nisu istražila.

PROČITAJTE VIŠE > Rimac je od Turudića tražila pomoć i za Karamarka, ali i on je tražio usluge: ‘Trebat ćeš ti mene...‘

Vrlje, koji je u jednom predmetu čak 11 puta uspio odgoditi izvršenje kazne, napokon se na njezino izdržavanje javio u ožujku ove godine, nakon što je Slovenija odbila preuzeti izvršenje presude. Jednu će godinu provesti u zatvoru, a druga mu je uvjetna. U slučaju koji je sedam mjeseci ležao u Turudićevoj ladici, Vrlje je prošao s uvjetnom kaznom. Od milijun eura odštete koju je dužan državi, vratio je samo 300.000 eura, a ostatak država nikada neće naplatiti jer više nema imovine.

image

"Di si lipa" i "Di si radosti" postali su demaskirajućI simbol koruptivne slizanosti pravosudne i političke grane vlasti, javnog laganja kandidata za najmoćniju pravosudnu funkciju, ali i simbol pravosudnog i političkog sustava koji je omogućio tu vrstu odnosa

Iščitavanjem više od 400.000 poruka Josipe Rimac s raznim pravosudnim i političkim akterima, izdvajanjem ključnih poruka i njihovom kontekstualizacijom kroz daljnji istraživački rad, Slavica Lukić i Marin Dešković ogolili su funkcioniranje nositelja najviših pravosudnih i državnih dužnosti i zakulisne pritiske i utjecaje na sudske odluke i kadroviranje u DORH-u. Razotkrili su uznemirujuću činjenicu da su pojedini dužnosnici iz DORH-a sami poticali bivšu državnu tajnicu Josipu Rimac da im svojim političkim vezama i utjecajem omogući napredovanje, uz obećanje da će joj se znati odužiti. Pokazali su, također, da DORH nema nimalo volje sankcionirati one u vlastitim redovima koji su tražili tu vrstu "pomoći".

PROČITAJTE VIŠE > Poruke Josipe Rimac Milijanu Brkiću: ‘Turudić mi je rekao: Možeš biti mirna, nema privođenja‘

image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix

Dokazali su da se Josipa bivša Rimac dopisivala i s predsjednikom Visokog upravnog suda kao bi poništila odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Serija tekstova Marina Deškovića i Slavice Lukić, čijem se istraživačkom radu u jednom dijelu pridružila naša novinarka Željka Godeč, pomagala je i da do kraja osvijestimo razloge zbog kojih vladajuća većina takozvanim lex AP želi spriječiti curenje informacija iz istrage. Riječ je o uvođenju nove odredbe u Kazneni zakon prema kojoj će se osobu koja "neovlašteno otkrije sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim", kazniti zatvorom do tri godine. Upravo su poruke koje su ostale u mobitelima Josipe Pleslić ex Rimac sadržaj izvidne radnje koji vladajuća većina prijetnjom zatvorom štiti od javnosti.

image

Unatoč svemu, Turudić je danas glavni državni odvjetnik, tadašnji predsjednik visokog upravnog suda Ante Galić danas je ustavni sudac, a Josipa Pleslić je usred kampanje za gradonačelnicu knina

Na slučaju bivše gradonačelnice Knina i državne tajnice koja je svojedobno pripadala u najperspektivniji kadar HDZ-a najbolje se pokazuje interes javnosti da ovakve tajne izađu na vidjelo.

Slavica Lukić i Marin Dešković ni u jednom trenutku i ni jednom rečenicom nisu ušli u privatnost Josipe Pleslić ex Rimac, Ivana Turudića ili bilo koga drugog kojeg je njezino dopisivanje razotkrilo. Svaka se poruka kontekstualizirala, analizirala, stavila u vremenski kontekst i provjerila uparivanjem s tadašnjim događajima, okolnostima i izjavama koje su akteri o njima davali u javnosti.

PROČITAJTE VIŠE > Rimac nudila USKOK-u: Mogu vam dati tri ministra i Turudića, ali hoću manje od 5 godina zatvora

image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix

Tekstove je preuzeo niz drugih medija, a informacije objavljene u njima postale su ključna tema političkih rasprava i predizborne kampanje te potaknule održavanje prosvjednog skupa protiv izbora Ivana Turudića na čelo DORH-a.

Osim napora pribavljanja opsežne prepiske Josipe Rimac s osobama iz pravosuđa i politike, njihova kontekstualizacija iziskivala je potragu za sudskim spisima i drugim odlukama, minucioznu vremensku, pravosudnu i političku rekonstrukciju i analizu.

image

Novinari Jutarnjeg lista Marin Dešković i Slavica Lukić

Darko Tomas/Cropix

Unatoč svemu, Turudić je danas glavni državni odvjetnik, tadašnji predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić danas je ustavni sudac, a Josipa Pleslić je usred kampanje za gradonačelnicu Knina. S druge strane, istraživački serijal priskrbio je nakladniku Jutarnjeg lista seriju tužbi Josipe Pleslić, a autorima dodatni napor da u brojnim procesima koji predstoje pred sudom brane točnost svojih tekstova i opravdan javni interes za njihovom objavom.

PROČITAJTE VIŠE > Josipa Rimac podnijela četiri tužbe protiv Jutarnjeg zbog objave poruka s Turudićem i drugima, traži 24 tisuće eura!

image

Željka Godeč, Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix

Iza svega ostao je i hit Trija Gušt "Di si lipa" inspiriran njihovim istraživačkim radom.

Serija tekstova Marina Deškovića i Slavice Lukić sasvim izvjesno obilježila je medijsku scenu Hrvatske u 2024. godini, što dokazuje i njihov ulazak u najužu konkurenciju za prestižnu novinarsku nagradu.

image

Denis Mahmutović, dobitnik nagrade Marija Jurić Zagorka za internet novinarstvo

Tomislav Kristo/Cropix
image

Ivo Čagalj, dobitnik nagradaeNikša Antonini za fotografiju

Tomislav Kristo/Cropix
image

Milena Zajović, dobitnica nagrade Marija Jurič Zagorka za pisano novinarstvo

Tomislav Kristo/Cropix
image

Vedrana Simičević

Tomislav Kristo/Cropix
image

Sanja Mikleušević Pavić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Posthumna nagrada Mladenu Iličkoviću

Tomislav Kristo/Cropix
image

Godišnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija u HND-u

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Zagreb, 030525. HND. Godisnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija. Na fotografiji: Slavenka Drakulic - nagrada za zivotno djelo Otokar Kersovani. Foto: Tomislav Kristo/CROPIX

Tomislav Kristo/Cropix
image

Lorik Sopi, dobitnik nagrade Žarko Kaić za snimateljski rad

Tomislav Kristo/Cropix
image

Nagradu Žarko Kaić za snimateljski rad dobio je Janko Gredelj, a umjesto njega nagradu primila ju je njegova kolegica Ivana Ivanda Rožić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Nikolina Zavišić, dobitnica nagrade Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo

Tomislav Kristo/Cropix
image

Mila Moralić, dobitnica nagrade Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo

Tomislav Kristo/Cropix
image

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko

Tomislav Kristo/Cropix
image

Dobitnici ovogodišnjih novinarskih nagrada

Tomislav Kristo/Cropix
image

Dobitnici ovogodišnjih novinarskih nagrada

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Godišnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija u HND-u

Tomislav Kristo/Cropix
image

Godišnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija u HND-u

Tomislav Kristo/Cropix
image

Godišnja dodjela novinarskih nagrada na Svjetski dan slobode medija u HND-u

Tomislav Kristo/Cropix
image

Željka Godeč, Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Željka Godeč, Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix
image

Željka Godeč, Marin Dešković i Slavica Lukić

Tomislav Kristo/Cropix

Slavenki Drakulić nagrada za životno djelo Otokar Keršovani

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u subotu je na Svjetski dan slobode medija dodijelilo nagradu za najbolje novinarske radove u 2024., a nagradu za novinara godine dobili su novinari Jutarnjeg lista Slavica Lukić i Marin Dešković.

Slavica Lukić i Marin Dešković dobili su 160 od 417 glasova članova HND-a, a za novinara - novinarku godine bili su nominirani i novinarka N1 Mila Moralić, novinar Novosti Hrvoje Šimičević i novinar 24 sata Ivan Pandžić.

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani ocjenjivački sud je dodijelio Slavenki Drakulić koja je, kako se ističe u obrazloženju nagrade, dokazala da vrhunskog novinarstva nema bez stvaralačke mašte pritom se istodobno i u svom književnom radu oslanjajući na novinarske prakse. ‘‘Od svojih prvih profesionalnih koraka u Startu i Danasu, preko prestižnih svjetskih medija s kojima surađuje, poput New York Timesa, Guardiana, Süddeutsche Zeitunga, La Stampe i Politikena, do Jutarnjeg lista čija je kolumnistkinja posljednjih nekoliko godina, Drakulić se uvijek bavila aktualnim temama, pionirski istražujući i one društvene pojave koje su tek bile na vidiku‘‘, istaknuto je.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Milena Zajović, novinarka i urednica rubrike Kultura u Večernjem listu koja je razotkrila godinama prešućivano seksualno uznemiravanje glumica i drugih filmskih djelatnica od redatelja Dalibora Matanića, a nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je Ivo Čagalj iz Pixella.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo dobila je Barbara Matejčić za dokumentarnu radiodramu ‘‘Uzrok smrti: granica‘‘ u produkciji Hrvatskog radija, a nagrada za internetsko novinarstvo dodijeljena je Denisu Mahmutoviću, novinaru Telegrama za tekstove o dubioznom načinu stjecanja stana predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca u Splitu.

Nagradu Marija Jurić Zagorka za televizijsko novinarstvo dobile su novinarka N1 Mila Moralić za intervju s europskom javnom tužiteljicom Laurom Kövesi, te Nikolina Zavišić za epizode u sklopu serijala "Paragraf" Audiovideo produkcije VIDA Srpskog narodnog vijeća među kojima je i ona naslovljena "Grubori – Povratak u ubijeno selo".

Nagradu za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić dobili su Janko Gredelj s RTL-a za praćenje požara na Makarskoj rivijeri, te Lorik Sopi za niz priča koje je proizvela produkcija VIDA Srpskog narodnog vijeća, među kojima su i reportaže "Grubori – povratak u ubijeno selo", "Srpske kuće lete u zrak" i "Slana – zatajeni ustaški logor ".

Nagradu Jasna Babić za istraživačko novinarstvo dobili su Marin Dešković, Željka Godeč i Slavica Lukić iz Jutarnjeg lista za seriju tekstova na temelju kojih je javnost doznala za niz poruka koje je bivša HDZ-ova državna tajnica Josipa Rimac razmjenjivala s brojnim osobama iz političkog i pravosudnog miljea, a naročito za one koje je razmjenjivala s Ivanom Turudićem, dugogodišnjim predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu i, u vrijeme objave tekstova, kandidatom za čelnika DORH-a.

Nagrada Velebitska degenija za najbolje radove s područja zaštite prirode i okoliša dodijeljena je novinarki i urednici HRT-a Sanji Mikleušević Pavić za dokumentarni serijal "Donja Jablanica – Kad šume utihnu", te Vedrana Simičević za tekst objavljen u Jutarnjem listu i na portalu Balkan Insight pod naslovom ‘‘Europska Amazona je pred umiranjem” o jedinstvenom zelenom pojasu koji se proteže 700 kilometara uz Muru, Dravu i Dunav. Bivšem predsjedniku Zbora novinara za okoliš HND-a i lani preminulom uredniku serijala ekoloških emisija "Plavo i zeleno", "Eko zona" i "Zelena linija" na Hrvatskoj televiziji Mladenu Iličkoviću odano je Priznanje Milan Grlović za dugogodišnji rad i značajan doprinos razvitku novinarske organizacije i ugledu profesije te jačanju medijskih sloboda.

Zovko: Novinarski je rad sramotno podcijenjen

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u uvodnom govoru naglasio da je okruženje u kojem je hrvatsko novinarstvo ‘‘sve samo ne prijateljsko‘‘ istaknuvši smanjivanje sredstva tjedniku Novosti, SLAPP tužbe i ‘‘Lex AP‘‘ te smanjivanje broja zaposlenih na HRT-u i na N1.

‘‘Došli smo u situaciju u kojoj je novinarski rad sramotno podcijenjen i medijskim je vlasnicima postao neželjeni trošak. Novinarstvo je postalo otegotni dodatak u poslovnom modelu medijskih kuća. Više se govori o medijskom industriji, a manje o novinarstvu. Danas kada netko upisuje novinarstvo da bi u životu radio novinarski posao, vjerojatno računa na ljubav prema ovoj profesiji, jer u njoj nema nekih velikih novaca. Samo puno patnje i stresa‘‘, kazao je Zovko. (Miroslav Edvin Habek/Hina).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2025 06:25