Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Zagrepčanin Matija Andrašević (25), koji se u Voloderu, pod svojim brendom Zdrave bobice, bavi uzgojem i preradom bobičastog voća, posjetio je krajem lipnja Europski parlament u Bruxellesu kao jedan od 20 najboljih mladih poljoprivrednika prošlogodišnjeg izbora. Svojim projektom i idejama stekao je i simpatije čitatelja, a pobjeda u toj kategoriji izmaknula mu je u fotofinišu.
No, za tim ne žali, nada se da će novosti u radu njegova obiteljskog obrta biti žiriju i čitateljima zanimljive i ove godine.
- Natjecanje mi je donijelo mnogo toga, od razvijanja vlastitog brenda i raznih edukacija potrebih za fondove EU, preko prepoznavanja kvalitete naših prozvoda, do puta u Bruxelles i posjeta Europskom parlamentu, gdje sam bio kod naše zastupnice Sunčane Glavak. Tamo sam imao prilike upoznati svoje kolege, najbolje mlade hrvatske poljoprivrednike. Osim što sam putovanje proveo u odličnom društvu također smo izmijenili mnogobrojna iskustva iz poljoprivrede te o tome kako je možemo unaprijediti, modernizirati te sačuvati hrvatsku tradiciju. Sa zastupnicom smo imali priliku razgovarati o problematici u poljoprivredi, o važnosti Europske unije i fondovima EU koji su nam potrebni za daljnji razvoj i jačanje našeg poslovanja. Zadovoljstvo mi je bilo na putovanju steći nova iskustva i prijateljstva te mogu slobodno reći da sam se s putovanja vratio odmoran i spreman za daljnji posao, prenosi nam Matija svoje dojmove.
Dodatni hektar
Na imanju u Voloderu od našeg lanjskog posjeta proširili su nasade za dodatni hektar, gdje su posadili ekološke američke borovnice i maline, te unaprijedili mehanizaciju, pa očekuju oko 10 tona većih prinosa bobičastog voća.
Izrađena su idejna rješenja za kušaonicu bobičastog voća, edukaciju, otvaranje trgovine na imanju i razvoj seoskog turizma. No, primarni proizvod i dalje je svježe, sezonsko bobičasto voće koje se izvan sezone zamrzava po posebnim uvjetima, bobicu po bobicu. Od prerađenih proizvoda, nude matične sokove od aronije i aronije i jabuke te džemove od raznog bobičastog voća (aronija, aronija - jabuka, kupina, malina, borovnica).
- Izuzetno smo ponosni na naše proizvode voćnih vina od aronije, kupine i maline jer je vino upravo izvorno tradicionalno piće Moslavine. Imamo i novi proizvod u našoj kolekciji, a to su sušene bobice u svrhu dodataka za mnoga osvježavajuća pića, ali i smoothieje. Na jesen puštamo u prodaju naš proizvod na kojem smo dugo radili, a to je prah od bobičastog voća, koji je izvrstan dodatak prehrani i sadrži mnoge nutritivne vrijednosti - nabraja Matija, koji je brend Zdrave bobice nazvao od milja "moje dijete".
Dakako, sve se to ne bi ostvarilo bez velikog angažmana oca Roberta, majke Dubravke te braće Antonija, Alena i Roberta. U uvjetima kada se na tržištu rada sve teže mogu naći raspoloživi sezonski radnici, na njihovu se primjeru vidi što je pravi OPG kada je obitelj brojna. A što će tek biti kada im se pridruže četiri snaje, a u pomoć priskoči i njihova rodbina. Ne trebaju vam ni Nepalci ni susjedi kontinentalci, sve ostaje u obitelji, a ideje se same rađaju, kao i djeca. Takva je i vizija razvoja kako je vidi Matija, pa zato razgovor nastavljamo s njegovim razmišljanjima o uzgoju bobičastog voća u EU i Hrvatskoj.
- Smatram da Hrvatska uz turizam ima još jedno neiskorišteno blago, a to su naša priroda, plodne njive i vrijedni ljudi. Za nas je bobičasto voće hrana, lijek i inspiracija te ljudi u Hrvatskoj često negativno gledaju na sliku poljoprivrede, ali ne zaboravimo da su naši djedovi i bake živjeli i školovali svoju djecu. Degradacija tla ozbiljan je problem s kojim se bore brojne zemlje EU dok Hrvatska ima mnogo bogate i plodne zemlje. Hrvatska ima puno više potencijala nego europske države radi pogodne klime i tla te mogućnosti ekološkog uzgoja jer je manje zagađena nego, primjerice, Njemačka, Španjolska ili Poljska - kaže Matija.
Veća cijena u Europi
Iz iskustva dodaje kako je u mnogim europskim zemljama daleko lakše plasirati ove zdrave proizvode i postići veću otkupnu cijenu, ali to ne znači da mi svoje proizvode, osim na hrvatsko tržište, ne možemo plasirati i u europske zemlje. Potražnja za bobičastim voćem iz godine u godinu sve je veća jer sadrži velik broj antioksidansa, vitamina te raznih drugih ljekovitih tvari koje doprinose zdravlju.
- Cilj mi je ostati u Hrvatskoj, boriti se i sačuvati sve ljepote, kvalitetu i tradiciju same poljoprivrede jer vidim budućnost i svoju egzistenciju u ovoj proizvodnji. Smatram da se uz pomoć fondova EU može jako pridonijeti poljoprivredi i razvitku ruralnog razvoja te poticanju hrvatske poljoprivrede u EU - kaže Matija.
Kada netko sa samo 25 godina od 30 godina zapuštene ledine u Voloderu napravi plantažu bobičastog voća s paletom finalnih proizvoda koji pronalaze svoj put do tržišta, onda nema druge nego upitati što je sljedeće.
- Postupan prelazak na ekološku proizvodnju, ulaganja u razvoj i, zašto ne, pronalazak nekog bobičastog voća po čijem bismo uzgoju bili jedinstveni u Hrvatskoj. Mjere iz europskih fondova su tu i treba ih iskoristiti za razvoj - zaključuje Matija.
