ZAGREB - U malom kontejneru postavljenom u nizu iza velikog parkirališta, odjevena u majicu i jeans, tiha žena, izgledom u drugoj polovici tridesetih, svakome je na stol stavila šalicu kave i nekoliko papira s brojkama.
Nakon što je sa strane poredala i red sendviča, po jedan za svakoga, sjela je na vrh starog stola i predstavila se: “Dobrodošli, ja sam Dr. Gali Guzikievich, direktorica za kvalitetu Tevine proizvodne jedinice u Izraelu”.
Dan poslije direktor Tevinih inozemnih operacija Chaim Hurvitz, koji je potpredsjednik kompanije i sin jednog od vlasnika i donedavnog predsjednika, za stolom u “radničkoj” kantini-samoposluživanju u Tevinu sjedištu u Petah Tikvi, industrijskom predgrađu Tel Aviva, gorljivo nam je objašnjavao strategiju kompanije i buduću Plivinu ulogu, odnosno njeno mjesto unutar Teve.
Pregled lokacija iz aviona
- Onoga dana kada u Tevi nabave vlastiti avion, spustit ću ocjenu njihove dionice - rekao je prošlog petka New York Timesu Ronny Gal, analitičar investicijske kuće Sanford C. Bernstein, inače veliki “fan” Tevine dionice.
Kada sam to pročitao, sjetio sam se prosinca 2006. i vlastite kružne vožnje po SAD-u malim Barrovim privatnim mlažnjakom kojom me Uprava Barra, nakon uspješnog shoppinga u Hrvatskoj (dva mjeseca prije bili su kupili Plivu), povela u obilazak svojih ključnih lokacija. Teva je u međuvremenu dvije godine poslije kupila Barr, a zajedno s njim i Plivu.
Ne znam što se dogodilo s avionom, ali znam da je Tevinim dolaskom za Plivu završilo razdoblje strateškog lutanja. Kompanija Pliva danas proizvodi i izvozi više tableta nego ikada.
- Pliva je danas vrlo solidna i za hrvatske standarde izuzetno visokoproduktivna kompanija - rekao mi je ovih dana jedan od njenih bivših direktora. Ali, dodao je, pitanje je koliko će domaćoj javnosti radno mjesto u takvoj Plivi i dalje biti među najpoželjnijima.
Nakon vala otpuštanja kojim je prošle godine Teva očistila Plivu od velikoj korporaciji nepotrebnog viška kadrova, u Plivi vjerojatno neće biti novih masovnih otpuštanja.
Pripremljeni za bitku
Hoće li korporacija, međutim, uz današnji, vidljivo pojačan, tempo rada zadržati relativno visoke plaće zaposlenih u hrvatskim pogonima? Na to pitanje danas još nema pouzdanog odgovora.
- Danas se na internom Tevinu tržištu tučemo apsolutno sa svima. Tu nema milosti - kaže Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive.
Brojke pokazuju da je zagrebačka posada u tu bitku ušla dobro pripremljena. Iz godine u godinu Plivin izvoz raste. I nije ga, kao što su neki analitičari proricali, zaustavilo Tevino preuzimanje američkog Barra koji je, nakon što je kupio Plivu, zajedničku korporaciju uspio zadržati tek dvije, strategijski prilično zbunjene godine.
Dok se rast Plivina izvoza u Barrovo vrijeme može smatrati još posljedicom njezina prijašnjeg solidnog zamaha na tržištima Europe i SAD-a, u kompaniji današnji rast pripisuju prije svega povećanju efikasnosti i bitno većoj iskorištenosti proizvodnih kapaciteta.
U 2007. godini udio izvoza u strukturi ukupne prodaje iznosio je 71,1 posto, u 2008. 72,4 posto, dok je u 2009. porastao na 75,7 posto. Tijekom 2009. godine u nekim je segmentima proizvodnja povećana za više od 30 posto, a pojedini pogoni ostvarili su rekordan rast proizvodnje.
- Pliva je prije imala svojih ‘vlastitih’ tridesetak tržišta na kojima smo se stalno iznova mučili s marketingom i zadržavanjem svojih pozicija - sjeća se Bolanča. Teva im je, kao najveća globalna generička kompanija, u jednom potezu otvorila vrata 100 i više tržišta.
Ogromno interno tržište
- Prevedeno na jezik naših proizvoda, to znači tržište za 60 milijardi tableta. Logika je - proizvedite koliko možete proizvesti po konkurentnim uvjetima. To je ogromno interno tržište na kojemu moramo biti jako dobri i jako učinkoviti, ali tada nam je i prodaja osigurana.
U kompaniji kažu da je u samo godinu dana poslovanja unutar Teva grupe proveden transfer većeg broja proizvoda s drugih lokacija u Zagreb i Savski Marof.
Planiraju i dodatne investicije koje će značajno povećati kapacitete u segmentu opremanja finalnih proizvoda.
- Sve to će Plivi omogućiti da te poslove obavlja i za druge proizvodne lokacije unutar Teva grupe, prvenstveno za tržište SAD-a - kaže Tamara Šulentić, direktorica Plivinih korporativnih komunikacija.
Strategija hrvatskog poslovanja za ovu godinu i dalje se temelji na naglašenom ritmu rasta proizvodnje i izvoza gotovih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci.
Pliva, kažu u kompaniji, i dalje ostaje najveća i najsnažnija domaća farmaceutska kompanija. Kao jedan od benefita njezina ulaska u strukturu generičkog diva poput Teve stiže i najava većeg broja novih lijekova na domaćem i regionalnom tržištu. Ti su lijekovi i dosad bili u Tevinu portfelju, a danas, preko Plive, ulaze i na standardna Plivina tržišta.
S Tevom u Plivu, ali i u Hrvatsku, ulazi posve nova korporativna kultura. Opsjednutost kvalitetom koja menadžerski vrh često tjera na probijanje radnog vremena i spartanska oprema menadžerskih ureda samo su dvije komponente koje je na prvu najlakše uočiti.
Plivina Uprava već je danas smještena u daleko skromnijoj zgradi od prijašnje i uredi Uprave više ne služe tome da impresioniraju posjetitelja. Zato je Uprava blizu jednog od pogona i na mjestu s kojega je lakše kontrolirati akciju. Filozofija biznisa iz Izraela u Zagreb se prenijela brže i lakše od Barrove njujorške.
Gotovo 80 posto lijekova za strana tržišta
Pliva je, usprkoz krizi i turbulencijama na tržištu povećala udio izvoza u svojoj prodaji na 75,7 posto. Prevedeno na jezik novca - Pliva je od ukupne vrijednosti prodaje od 2,55 milijarde kuna izvozom ostvarila 1,93 milijarde, što kompaniju čini najstabilnijim i najjačim domaćim izviznikom.
Najveće pojedinačno Plivino tržište i dalje je Hrvatska sa 620,7 milijuna kuna prometa, za kojom slijede tržišta koja je Pliva zadržala i nakon promjene vlasnika - Rusija, SAD. Poljska i Ukrajina , BiH, Češka, Velika Britanija, Kazahstan i Mađarska.
General Tevu pretvorio u diva teškog 53 mlrd. $
Teva, najveća globalna korporacija za proizvodnju generičkih lijekova, prošle je godine proizvela 60 milijardi tableta na svojim proizvodnim lokacijama u 38 zemalja.
U razdoblju od proteklih deset godina Tevini prihodi narasli su s 1,3 milijarde dolara na 14 milijarde dolara u 2009.. U istom razdoblju neto dobit povećana je s 135,5 milijuna dolara na 2 milijarde dolara. Cijena dionice je danas gotovo pet puta viša nego 1999. (11.50 USD u svibnju 2000. prema 57,37 USD po koliko se dionica prodavala prošlog petka).
Predsjednik Uprave kompanije, bivši general izraelsko vojske Shlomo Yanai, najavio je početkom ove godine da je cilj kompanije do 2015. godine dostići prihod od 31 milijarde dolara godišnje.
Teva je najveća kompanija u Izraelu, jedan od najvećih izraelskih izvoznika i vrlo važan igrač u kreiranju izraelske ekonomske politike.
Tevin način vođenja biznisa - spartanski i s velikom zasebnom odgovornošću svake pojedine članice grupe - u krugovima njenih menadžera izvan Izraela već odavno je dobio kolokvijalnu etiketu “kibuc-kapitalizma”.
Teva svoj rast, koji je kompanija zadržala tijekom nekoliko posljednjih, izuzetno teških kriznih godina, duguje ponajviše vrlo agresivnom nastupu na tržištu gdje je kompanija putem akvizicija pokupovala gotovo sve kompanije koje su prijetile da joj jednoga dana postanu ozbiljni konkurenti na tržištu. Istovremeno, postala je miljenicom državnih sicijalnih sustava, jer je vještim balansiranjem i čeličnom disciplinom uspjela postići zavidnu razinu kvalitete svojih proizvoda zadržavši istodobno vrlo niske cijene svojih finalnih proizvoda na tržištu.
Budući da tijekom narednih nekoliko godina velikom broju patentiranih lijekova istječu zaštite patenata, analitičari danas predviđaju da će nekoliko sljedećih godina na tržištu generičkih lijekova doći do novog buma. Tevina Uprava dobro je upoznata s kalendarom istjecanja patentnih prava na originalne lijekove i analitičari očekuju da će kompanija tijekom sljedećih nekoliko godina uspjeti ugrabiti još veći udio na tržištu.
Predviđanja granskih analitičara i Tevina već godinama stabilna i jasna poslovna strategija i u ovoj su godini dionicu kompanije svrstali u red najpoželjnijih papira koji se mogu nabaviti na tržištu.
Analitičari danas kao najveću Tevinu prednost navode veličinu kompanije i ogromnu paletu njenih proizvoda koja izuzetno pogoduje veledrogerijama koje u Tevi vide najjednostavniju točku za shopping - jednu točku na kojoj mogu pronaći sve što im treba za daljnju distribuciju.
Tijekom proteklog desetljeća, najuspješnijeg u povijesti kompanije, vrijednost Tevinih akvizicija preskočila je granicu od 20 milijardi dolara. Vrijednost Teve na tržištu analitičari danas procijenjuju na 53 milijarde američkih dolara. ( V. Vresnik)