StoryEditor
ZVIJEZDE YOUTUBE GENERACIJE

'Političari nas izbjegavaju, s gostima pijemo pivo, a naši intervjui sa slavnima skupili su milijun klikova'

 
 Neja Markičević / CROPIX

Živimo u brzom svijetu u kojemu nam se tisuće stvari istodobno bori za pozornost i zato na internetu korisnicima treba ponuditi konciznu, kratku i, što je najvažnije, brzu informaciju. Mantra je to koja je okupirala suvremenost i uvelike oblikovala medijsku sferu svijeta u kojemu živimo, posebno na mreži, a da ona, nasreću, i nije baš sasvim istinita, dokazuju hrvatski podcasteri koji samostalno i bez izdavača objavljuju na internetskom kanalu YouTube i privlače publiku duljim videoformama u kojima razgovaraju sa sugovornicima u vremenskom rasponu i do tri sata!

Čak 165.476 internetskih korisnika krajem prošle godine s velikom pozornošću i zanimanjem ispratilo je videointervju hrvatskog Podcast Inkubatora, u kojemu je gostovao slavni MMA borac Mirko Filipović. U blockbusterskom intervjuu Mirko je sportskoj novinarki Dei Redžić iznio brojne detalje iz privatnog i sportskog života, da bi se u jednome trenutku i rasplakao, na oduševljenje obožavatelja koji su putem komentara na YouTubeu žalili što intervju nije trajao i dulje. Kamere su se ugasile nakon 2 sata i 52 minute, a kako bismo predočili vrijednost formata koji u potpunosti ispada iz medijskih okvira na kakve smo navikli, možda je najbolje izdvojiti komentar gledatelja na YouTubeu:

Približavaju ljude

“Mirko je čovik i po, a podcast čudesno jednostavan način da takvo što i otkriješ. Zato velika hvala ekipi Podcast Inkubatora koja se očito svojski trudi da nam približi ljude, a ne osobe!”

Našao sam se s hrvatskim podcasterima Ratkom Martinovićem, Nelom Simić i Igorom Vukom kako bih doznao više o formatu koji je polako, ali sigurno, počeo ulaziti u prostor nezavisne hrvatske medijske produkcije.

- Najvažnije je da podcast ne podsjeća na normalan intervju, nego na opušten razgovor u kafiću. Čini mi se da je ležernost ključni trenutak formata. Dovedeš gosta iz jednog područja, ali razgovaraš s njim i izvan tog konteksta, jer cilj ti je izvući širinu i predstaviti njegovu ‘drugu stranu’, a ne isključivo raspravljati o određenoj specifičnoj temi. Najvažnije je, zapravo, gosta dovesti u stanje u kojemu zaboravi da se taj razgovor uopće snima.

E, tada počinju prave stvari - objašnjava mi Ratko, novinar s televizijskim i blogerskim iskustvom i jedan od voditelja Podcast Inkubatora koji je pokrenuo s već spomenutom Deom, Markom Petrakom i producentom Sinišom Pašićem. A upravo je njihov podcast danas jedan od gledanijih u Hrvatskoj - prati ih gotovo 6000 vjernih pretplatnika YouTubea, a ekipa s projekta u godinu je dana odradila 214 sati materijala. Na svojoj su sofi ugostili 102 gosta iz svih područja života, a ukupno vrijeme korisničkih pregleda iznosi - 42 godine!

 

Format podcasta pojavio se prije desetak godina, kad je informatički gigant Apple u tek predstavljeni iPhone odlučio integrirati “podcast player” koji će uskoro istisnuti radio, po svoj prilici zbog toga što korisnicima nudi opciju da program slušaju “na zahtjev” - odnosno onda kada su sigurni da raspolažu s dovoljno vremena i zanimanja za takvo što. Uskoro je podcast završio u videoformatu, prije svega zbog dostupnosti tehnologije i prirode svijeta u kojemu živimo, a danas su se u SAD-u najuspješniji podcasteri prometnuli u ključne medijske igrače koji broje milijune klikova i pogleda.

- U brzom vremenu u kojem živimo slika je postala jako važna, ona nam daje dodatnu dimenziju interesa, iako starije generacije i dalje mogu ‘izdržati’ audiopodcast. Ljudima koji su odrasli na radiju koncept zvuka bez slike je poznat. I ja sam iz te generacije, obožavam radiodrame i reportaže, a u autu ih slušam čak radije nego glazbu, no razumijem da korisnicima danas moramo ponuditi podcast u obliku videa. Podcastvideo se zapravo naziva vodcast, ali termin nije zaživio pa mi i dalje ono što radimo nazivamo podcastima - govori mi Nela Simić, djevojka koja stoji iza nedavno pokrenutog podcasta Nela Simić TV.

Stare navike

- U podcastu jednostavno moraš nametnuti svoju osobnost, jer zbog nje će te ljudi gledati, s obzirom na to da iza sebe nemaš prepoznatljivu medijsku kuću kojoj će se publika vraćati iz navike - kaže Nela.

S tezom da je osobnost voditelja odnosno novinara među važnijim preduvjetima u proizvodnji podcasta, slaže se i Ratko.

- Ljudima je jednostavno dosta generičkog sadržaja, voditelja i emisija. U podcastu su voditelji autori, nisu prezenteri. Od deset najuspješnijih voditelja u SAD-u, devet je izrazitih ekscentrika. Ljudi to žele. Na televiziji nema emocija, sve je izrežirano, od prve do zadnje sekunde. Mislim da upravo zbog toga zadnja istraživanja pokazuju da je televiziji ondje dodatno pala gledanost, a format podcasta nezaustavljivo raste - kaže mi.

Igor Vuk baš je nedavno također pokrenuo svoj The Podcast, a kaže da mu je trebalo nekoliko emisija da se uhoda i dođe do onoga što je zamislio. Snimanju emisija, kao i ostali moji sugovornici, posvećuje se iz hobija i u slobodno vrijeme, a priznaje i da mnogo uči iz domaćih, kao i stranih podcasta koji su mu bili inspiracija i motiv da pokrene vlastiti program.

Jako me zanimalo kako dolazi do gostiju s obzirom na to da je još nov na sceni.

- Hvatam goste na razne načine. Često i preko Facebooka. U početku mi je bilo teško, ali kada se zakotrljalo, postalo je mnogo lakše. Sada kada iza sebe već imam dvadesetak epizoda, do gostiju dolazim i putem preporuka. Nekoga ugostim, bude mu dobro pa mi preporuči zanimljivog sugovornika i tako sve postaje samoodrživo - objašnjava mi.

 

Ratko mi pritom prepričava anegdotu iz jedne od prethodnih emisija, kad je u dvosatnom podcastu ugostio SDP-ovca Gordana Marasa.

Ispreskakao ga

- Maras je ispao pomalo neiskren. Pretpostavljam da su mu njegovi PR-ovci sugerirali kako je moja emisija prava prilika da se predstavi u drukčijem svjetlu, ajmo reć´ da se rebrendira. Onda se malo preforsirao, a ja ga ispreskakao nakon dva piva i više nije znao gdje je. Zanimljivo, bio je zadovoljan odrađenim razgovorom na kraju. S druge strane, super što je uopće došao, HDZ-ovci su me redom odbijali - kaže Ratko i nadoda kako je uobičajeno da se tijekom snimanja podcasta ispija pivo i puše cigarete. Psovanje nije zabranjeno i ne cenzurira se.

Morao sam upitati što je onda s oglašivačima, odnosno monetizacijom ovih projekata.

- Čini mi se da je marketinška slika kod nas pomalo zastarjela. Neke agencije kojima sam se obratio nisu ni znale što je podcast. To mi je bilo nevjerojatno jer američki podcasti bombardiraju društvene mreže i javni prostor općenito. Šteta, jer potencijal je velik, zamisli koliko toga možeš reklamirati u tri sata emisije. Dodatno, kod nas je marketing u medijima prilično vezan uz osobna poznanstva, pa i ako proizvodiš supersadržaj, a nema poznanstva, nećeš doći do love. Naravno, svima problem predstavljaju i psovke, kao i alkohol.

Pa im se onda ne sviđaju gosti, ne sviđaju im se teme, oni bi to drukčije... Neka ih, ne sumnjam da će vrlo skoro doći vrijeme u kojemu će se oni morati prilagođavati nama, bez puno prohtjeva - uvjeren je Ratko koji sa svojom Podcast Inkubator ekipom još nije uspio monetizirati projekt. Dobacim mu kako mi je to zaista nevjerojatno, s obzirom na brojke i sadržaj koji proizvodi. Tu se ubaci Nela.

 

Pitanje trenutka

- Mislim da je afirmacija podcasta u tom smislu pitanje trenutka. Čak ne bih gledala na podcast kao na nešto izdvojeno, nego bih ga stavila u taj paket mogućeg online oglašavanja, influencera, blogera i ostalih online formata. Blog je nešto starija forma i mnogi blogeri u Hrvatskoj žive od toga. Ne sumnjam da ista sudbina čeka i podcast. Mislim da se kvaliteta uvijek prodaje, samo trebaš odabrati pravu nišu, tako ćeš najbrže stići do oglašivača. Ključno je pronaći brand koji se može uklopiti u tvoj sadržaj i formu - uvjerena je. Ratko, s druge strane, u tome ipak vidi omanji problem - uvjeren je kako će s probojem podcasta u mainstream velike medijske kuće preuzeti format koji neće dobro interpretirati, što bi moglo dovesti do pogrešnog shvaćanja podcasta.

- Zamisli nekog generičkog hrvatskog voditelja, poznato lice, koje sada odjednom mora s gostom popiti pivo tijekom razgovora ili zapaliti cigaretu. Neće ići, to ne paše u njihov opći voditeljski posao i imidž. Nije lagano nama voditeljima podcasta, kolege misle da smo neozbiljni zbog ove neposrednosti - završi Ratko.

Pitam ih kako gledaju jedni na druge i jesu li si konkurencija.

- Ne smatram da smo si konkurencija u negativnom smislu. Ako ljudi zavole jedan podcast, zainteresirat će ih i drugi. Uostalom, s više podcasta publika će se, kao i potencijalni gosti, brže i uspješnije naviknuti na taj neobičan format. A mislim da je to prilično važno - objasni mi Igor, na što Nela poentira: “Konkurencija nije problem, tako se stvara tržište i privlače se oglašivači. Znaš kako ono kažu, gdje nikne jedan kebab, evo ih još dva”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. lipanj 2020 10:13