Iako se već pet godina u Hrvatsku iz Poljske uvoze velike količine piletine koja svojim dampinškim cijenama u trgovačkim centrima uništava domaće proizvođače i zbog sumnjive kvalitete često se povlači s trgovačkih polica, nadležne službe i inspekcije proteklog su tjedna na naš upit poslale ista obrazloženja o kontroli uvoza kao i svake godine.
Naime, samo u svibnju Hrvatska agencija za hranu je preko RASFF sustava brzog uzbunjivanja o bakterijama u hrani koje dolaze na naše tržište izdala četiri upozorenja o povlačenju pilećih bataka i zabataka i pilećih filea zbog utvrđene bakterije salmonele.
Isti uvoznik
U svim opozivima navodi se upozorenje kako bi bilo najbolje da kupci spornu piletinu ne konzumiraju, a trgovci koji su je prodavali pozvali su ih da piletinu vrate uz nadoknadu troškova. Kao i prošlih godina, piletinu sa salmonelom istih proizvođača u Poljskoj uvozili su isti uvoznici često istog proizvođača, a kao distributer proizvoda navedena je bila Mesna industrija Braća Pivac.
U njihovim prodajnim objektima cijeli grill pilići iz Poljske koštaju od 12.90 kuna za kilogram. Zanimalo nas je što su Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat napravili nakon ovih nekoliko incidenata sa salmonelom.
Iz Ministarstva su nam poslali uobičajeno priopćenje o pojačanoj kontroli glede sigurnosti hrane zbog koronavirusa, a iz Državnog inspektorata informaciju kako je Veterinarska inspekcija naredila povlačenje sporne piletine i tražila dodatno uzorkovanje i garancije objekata iz kojih je dopremljena sporna pošiljka piletina od konkretnog proizvođača.
Te mjere dodatne kontrole i zabrane uvoza piletine iz Poljske još početkom veljače uvela je bugarska Agencija za sigurnost hrane koja je piletinu pojačano kontrolirala na samim granicama, a ne kada završi u dućanima.
Takve poteze tražili su domaći proizvođači mesa i udruga koji su proteklog tjedna bili na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem, gdje su ga upoznali s problemima mesne industrije nakon poremećaja na tržištu uslijed smanjenog protoka robe zbog koronavirusa.
Viškovi
Proizvođači su premijeru jednostavno pojasnili kako su planirani ciklusi proizvodnje mesa i mlijeka rezultirali velikim viškovima zbog karantene, zatvorenih dućana i restorana. Taj višak robe je tražio druga tržišta po manjim cijenama, a sada se kao smrznuto meso prodaje u bescjenje. Predočili su premijeru na tom sastanku, koji je bio zatvoren za javnost, podatke koji pokazuju da i oni imaju viškove koji su planirali prodati u restorane ili u turizmu, ali sada nemaju tržište jer kupcima je prihvatljivija jeftinija hrana koja se prodaje iz europskih viškova.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, naveo je primjer dugogodišnjeg problema uvoza piletine, puretine, pršuta i hrenovki iz Italije po dampinškim cijenama.
- Količina izvezena u Hrvatsku gotovo je identična talijanskom izvozu u Francusku ili Njemačku koje imaju 15 do 20 puta veći broj stanovnika u odnosu na Hrvatsku. Prosječna izvozna cijena polutrajnih kobasica u Francusku i Njemačku bila je 4,80 eura/kg, a za Hrvatsku 1,51 euro. Ne treba posebno naglašavati kakav negativan učinak uvozom ovako niskih gotovo dampinških cijena rezultira na ukupno poslovanje domaće prehrambene industrije - rekao je Bobetić na sastanku.
Iz Udruge Baby Beef koja okuplja 330 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji, upozorili su kako su prije par mjeseci kroz dodatne subvencije Francuska i Slovenija za svako zaklano ili izvezeno june svoje proizvođače subvencionirale sa 100 eura po junetu i tako zaštitile svoje proizvođače, ali i ugrozile ona tržišta koja nisu dolazeći problem shvatila na vrijeme.
Zatvoreno tržište
- Nama se nakon 25 godina zatvorilo tržište Italije na koje mi godišnje izvozimo oko pola milijarde kuna vrijednosti mesa i žive junadi. Zatvorila se Italija i za druge izvoznike te su te zemlje pojačano počele izvoziti na naše tržište. U isto vrijeme mnoge zemlje EU zatvorile su svoje granice za uvoz poljoprivrednih proizvoda i tako zaštitile svoje proizvođače. Hrvatska to nije učinila. Štoviše, mi smo zbog straha od nestašice pojačali uvoz i onoga što trebamo i ne trebamo, bez ikakve strategije i plana.
Naše tržište preplavila je junetina iz Poljske, Njemačke, Nizozemske, teletina iz Nizozemske, i sve to po nemoguće niskim cijenama koje su moguće samo zato što su druge zemlje odmah na početku krize subvencionirale svoje proizvođače računajući da će oni uz tu pomoć plasirati viškove na druga tržišta. I uspjeli su. Te zemlje sada nemaju viškova, a u Hrvatskoj sada ne postoji stočarska proizvodnja bez viškova - kaže Darko Celovec, predsjednik Baby Beefa, uz apel kako treba ograničiti uvoz mesa jer je “paradoksalno kada je samodostatnost Hrvatske u junećem mesu 70% nama prijete neviđeni viškovi junadi”.
Premijer Plenković je nakon sastanka obećao da će pronaći rješenje s resornim ministarstvom i trgovcima, ali potom je krenula predizborna kampanja te je to palo u drugi plan.