LJUBLJANA - Spor sa Slovenijom oko toga smiju li hrvatski mesoprerađivači proizvoditi "kranjsku kobasicu" još nije sasvim riješen, a zanimljivo je priznanje najpoznatijeg slovenskog kobasičara Antona Arvaja da svinjetinu za svoje kranjske kobasice kupuje i u Hrvatskoj.
"Domaća je svinjetina bolja od uvozne, ali je naših svinja premalo jer proizvedemo onoliko koliko manja farma u Nizozemskoj. Zato meso uvozim, većinom iz Austrije, Njemačke i Hrvatske", kazao je Arvaj (75), poduzetnik iz Britofa kod Kranja, za portal slovenskog Telekoma.
Slovenija je u Europskoj uniji zaštitila kranjsku kobasicu kao svoj proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom te prije 2 godine tražila da se u Hrvatskoj zabrani prodaja kobasica pod tim imenom iako se one u Hrvatskoj tradicionalno proizvode. Na to je Hrvatska podnijela prigovor, a spor još nije riješen.
Arvaj se smatra veteranom među slovenskim mesoprerađivačima, a osobito je popularna njegova kranjska kobasica. Njegova tvrtka godišnje preradi 10.000 svinja, od čega samo 1000 iz domaćeg uzgoja.
"Naše svinjogojstvo je preslabo, a niti cijenama nismo konkurentni", kazao je Arvaj u razgovoru za portal.
Tajnu svog uspjeha tumači tradicionalnim načinom prerade i dobrom sirovinom, a ustraje na izvornim starim recepturama.
"Kranjska kobasica u Sloveniji se radi od 1896. godine, ali se recept s godinama mijenjao. I mi smo tako prije nekoliko godina u kranjsku kobasicu počeli dodavati govedinu, ali smo se potom opet vratili izvornom receptu po kojemu u njoj smiju biti samo svinjsko meso i začini", kazao je Arvaj, ponosni vlasnik najviše nagrada za najkvalitetniju kranjsku kobasicu na tradicionalnom "festivalu kranjske kobasice" koji se održava jednom godišnje, a okuplja proizvođače iz cijele Slovenije.
