Zapošljavanje u Kataru postaje nova slamka spasa barem za dio od gotovo 355.000 nezaposlenih Hrvata.
Vlada je, naime, u srijedu dala zeleno svjetlo pokretanju postupka sklapanja sporazuma između Hrvatske i Katara o zapošljavanju hrvatskih državljana u toj naftom i plinom bogatoj zemlji u Perzijskom zaljevu.
Veliki interes
Posao u Kataru uglavnom bi mogli dobiti hrvatski građevinari. Njih bi, prema neslužbenim informacijama, Katar mogao angažirati na gradnji sportskih i drugih objekata za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022.
U izgradnju tih objekata i infrastrukture Katar planira uložiti 200 milijardi dolara.
U Banskim dvorima tvrde da Katar pokazuje veliki interes za kvalificiranom radnom snagom iz Hrvatske. S obzirom na trend jačanja hrvatsko-katarskih gospodarskih odnosa, ne iznenađuje da je sljedeći korak uvoz i hrvatske radne snage u tu bliskoistočnu zemlju, u kojoj, od oko dva milijuna stanovnika, većinu ionako čine stranci.
Prava i obveze hrvatskih radnika u Kataru uredit će se međudržavnim sporazumom i ugovorima o radu koji će se sklapati na hrvatskom, arapskom i engleskom jeziku.
Plaćeno putovanje
Proces zapošljavanja Hrvata u Kataru odvijat će se tako što će katarski poslodavci HZZ-u iskazivati interes za radnom snagom. U zahtjevima za zapošljavanje navest će se kakve se kvalifikacije i iskustvo traže, davat će se uvjeti zapošljavanja, odnosno visina plaće, očekivano trajanje ugovora, otpremnina i probni rok, kao i uvjeti prijevoza i smještaja.
Poslodavci će snositi troškove dolaska do radnog mjesta i odlaska te povratnog putovanja za godišnji odmor. Povratak u Hrvatsku neće se plaćati ako radnik da ili dobije otkaz prije isteka ugovora o radu.
AI: Oprez! Radnike drže kao robove
Amnesty International (AI) objavio je u studenom prošle godine opsežno izvješće na 170 stranica u kojem stoji kako su strani radnici u toj zemlji u vrlo nepovoljnom položaju te ih se tretira kao robove, a u nekim slučajevima i gore od životinja. AI je izvijestio kako radnici, naročito građevinski, rade u nehumanim uvjetima, bez kanalizacije i struje, a neki čak nemaju ni vodu. Zabilježeno je da su neki morali potpisati da su dobili plaće iako zapravo nisu. Velik broj nije vidio nikakav novac i po više od godinu dana.
- Nedopustivo je da se u jednoj od najbogatijih zemalja toliko migrantskih radnika eksploatira na tako nemilosrdan način - rekao je Salil Shetty, generalni tajnik AI-ja. U sarajevskoj centrali Federalnog zavoda za zapošljavanje čak smo, neslužbeno, čuli da oni neće preporučivati nezaposlenima odlazak u tu zemlju, a pogotovo ih namjeravaju upozoriti na sve zamke, poput dužničkog ropstva u kojem neki poslodavci drže strance. Tjeraju ih, naime, da im smještaj plaćaju više nego što zarade, a dok ne otplate dug, ne mogu do putovnica.