StoryEditor
MARIJANA PETIR

'Rad žena na selu nedovoljno je priznat, a mladi na natječajima ostaju kratkih rukava'

Veseli me što u Hrvatskoj postoje mladi ljudi koji su poljoprivredu prepoznali kao granu kojom se žele baviti
 Dragan Matić / CROPIX

U povodu novog natječaja za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika, s europarlamentarkom Marijanom Petir razgovarali smo o posebnostima ovog izbora na koji se mladi mogu javiti do kraja veljače. No, kako je ona nedavno bila jedina hrvatska zastupnica u EP-u koja je četvrti put sudjelovala u Washingtonu na Nacionalnom molitvenom doručku u organizaciji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, na početku nas je zanimalo o čemu je bilo riječi na tom događaju koji, uz američke političare i diplomate, okuplja državnike iz više od 140 zemalja svijeta.

- Velika je čast što sam i ove godine imala priliku sudjelovati na Molitvenom doručku koji na jednome mjestu okuplja političare i kreatore politika iz cijeloga svijeta koji pripadaju različitim političkim opcijama, no zajednička im je vjera u Isusa Krista kao kompas u njihovu političku djelovanju. Nacionalni molitveni doručak uvijek organiziraju kongresmeni, jedan republikanac i jedan demokrat, koji i moderiraju događaj, obavezno govori američki predsjednik te glavni govornik koji nikad unaprijed nije najavljen, a svojim osobnim svjedočenjem i vjerom nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Kako ste nakon povratka u EP doživjeli skandalozni istup Antonija Tajanija koji je predsjednik EP-a iz vaše grupacije EPP?

- Izjavu predsjednika Tajanija doživjela sam kao i većina naših građana - kao uvredu. Obojena je povijesnim revizionizmom, baca sjenu na nevine žrtve koje su fašisti ubili, doprinosi narušavanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Italije i stvaranju antieuropskog ozračja. Zajedno s hrvatskim i slovenskim zastupnicima u EP-u, koji su u Klubu zastupnika EPP-a, uputili smo predsjedniku Tajaniju pismo kojim zahtijevamo iskrenu ispriku i povlačenje te izjave, kao i da se zajedno s nama pokloni žrtvama svih totalitarnih režima.

Nedavno ste ušli u uži krug izbora za prestižnu nagradu MEP Award, tzv. europski Oscar u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva. Znate li kakva je konkurencija te što vas izdvaja od njih?

- Konkurencija je jaka jer smo svi koji smo ušli u uži krug posvećeni borbi za poljoprivrednike i u to ulažemo puno truda i vremena. Ova nominacija priznanje je mojega sveukupnog rada na području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Posebno sam se bavila promicanjem politika koje doprinose očuvanju i održivom gospodarskom korištenju šuma, promicanju obnovljivih izvora energije, poboljšanju položaja seoskih žena i priznavanju njihova nevidljivog rada te unapređenju položaja mladih poljoprivrednika i generacijske obnove sela.

Ambasadorica ste projekta Europske pučke stranke za izbor najboljeg europskog, odnosno hrvatskog mladog poljoprivrednika, koji organizirate četvrti put. Što očekujete od izbora ove godine?

- Očekujem inovativne, kreativne i održive projekte te me iznimno veseli što u Hrvatskoj postoje mladi ljudi koji su, unatoč svim izazovima, poljoprivredu prepoznali kao granu kojom se žele baviti i od koje žele živjeti te ostati na svojoj djedovini i očevini i tako čuvati hrvatski prostor.

Mladi poljoprivrednici ove godine imaju više razloga za zadovoljstvo jer im reforma jedne od najstarijih i financijski najtežih europskih politika (ZPP-a) osigurava više pogodnosti. Koji su noviteti i kako će utjecati na hrvatske poljoprivrednike?

- Drago mi je što smo se uspjeli izboriti da se iznosi potpora povećaju s 50.000 na 100.000 eura. No, još je puno posla pred nama jer treba riješiti pristup poljoprivrednom zemljištu i povoljnim kreditima te suzbiti nepoštenu trgovačku praksu kako bi se mladi odlučili za bavljenje poljoprivredom.

Vidjeli smo tijekom prošlih godina na Europskom kongresu mladih poljoprivrednika da pobjeđuju projekti koji nemaju sadržan kriterij inovativnosti, no imaju održivost. Što biste savjetovali mladim poljoprivrednicima, kakve projekte da prijavljuju na ovogodišnjem natječaju?

- Održivost je vrlo važan kriterij u poljoprivredi, osobito kod mladih poljoprivrednika, jer konstantni izvor prihoda osigurava opstanak na ruralnom području. Zato je važno unaprijediti način proizvodnje, a proizvodu dati dodanu vrijednost. Da bi se to postiglo, potrebna je i inovativnost i kreativnost. Dosad je na hrvatskom natječaju sudjelovalo više od stotinu mladih. I ove godine nositelje deset najboljih projekata vodim u Bruxelles, Jutarnji list objavit će njihove pozitivne priče, a Erste banka će pobjednika nagraditi s 15.000 kuna.

Kakav iskorak u natječajima i pogodnostima koji se nude poljoprivrednicima u EU je napravljen u projektima mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj? Koliko oni time mogu biti zadovoljni?

- Kamate na kredite su smanjene, a nadam se da će se ozbiljno krenuti u suzbijanje nepoštene trgovačke prakse kako bi se uveo red na tržište. Hrvatska koristi mjeru ruralnog razvoja kojom podupire mlade poljoprivrednike, no zbog učestalog mijenjanja pravila i natječaja mnogi su ostali kratkih rukava. Plan je bio u razdoblju od 2014. do 2020. poduprijeti 1004 mlada poljoprivrednika, a prema službenim podacima Europske komisije, do kraja 2017. godine potpore je primilo samo njih 277.

Vjerujem da se s natječajima u 2018. godini taj broj ipak povećao, no nisam sigurna da ćemo uspjeti realizirati plan premda je potreba doista puno. Bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede objavljuje ažurirane podatke na svojim stranicama kako bi poljoprivrednici znali stvarno stanje koliko je novca utrošeno i koliko je još ostalo na raspolaganju.

Evo, nedavno su potpisana još 163 nova ugovora za mlade, vrijedna 58 milijuna kuna, u mjeri 6.1.1. U Ministarstvu kažu da se provodi 645 projekata mladih kojima je odobreno 243 milijuna kuna. No, uz mlade, prepoznati ste i kao borac za poboljšanje uvjeta i života žena na ruralnim područjima. Kakav je status hrvatskih žena u poljoprivredi?

- Izvjestiteljica sam Europskog parlamenta o ženama na ruralnim područjima i zalažem se za njihov bolji položaj jer one brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi, proizvode hranu i neprocjenjivo su vrijedne za svoj OPG, razvoj poduzetništva, održivi i cjelokupni gospodarski razvoj. No, taj je rad često nevidljiv, a gotovo uvijek nedovoljno priznat. Zbog toga se borim da se njihov rad prepozna i da iz njega proisteknu adekvatna socijalna prava te da se žene podupre s razine EU kroz posebne potprograme u sklopu mjera ruralnog razvoja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. lipanj 2020 11:08