Haaško tužiteljstvo zatražilo je od žalbenoga vijeća Haaškoga suda da odbaci prigovore obrane generala Ante Gotovine na teze koje je tužiteljstvo iznijelo tijekom žalbene rasprave tvrdeći da se ne radi o novim tezama tužiteljstva, kako tvrdi obrana, te da je Gotovina od početka postupka bio upoznat sa svim elementima optužaba, objavio je ICTY u utorak.
Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je prošlog tjedna žalbeno vijeće da odbaci nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj 14. svibnja pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iznijelo tužiteljstvo , a koji nikad ranije nisu bili izrečeni jer bi to, kako su ocijenili, predstavljalo flagrantno kršenje temeljnog prava žalitelja na iscrpno i pravodobno upoznavanje s optužbama i više puta izrečenih naloga Žalbenoga vijeća o opsegu argumenata koji se mogu iznositi na žalbenom ročištu.
Obrana je u podnesku pojasnila kako su tužiteljske teze koje su ne mogu prihvatiti one da je zakonitim topničkim napadima počinjeno djelo progona; da je korištenje topništva u četiri grada tijekom Oluje predstavljalo nesrazmjerni napad; da je upotreba oružja poput višecjevnih bacača raketa u gradovima bila neselektivna i da se zaključak o udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem progona srpskih civila može izvesti iz brijunskog tarnskripta.
Tužiteljstvo u svom odgovoru tvrdi da je obrana od početka postupka bila upoznata sa svim bitnim elementima optužbe da je general bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata cilj kojega je bio trajno uklanjanje srpskih civila iz tzv. Krajine te da su topnički napadi bili način izvođenja tih zločina protiv čovječnosti.
Bez obzira na to da li su ti napadi nezakoniti u smislu povreda prava i običaja ratovanja, ako je granatiranje imalo za cilj civile to je bio zločin protiv čovječnosti, navodi tužiteljstvo i dodaje da je obrana od početka upoznata s time da optužbe za zločine protiv čovječnosti ne ovise o dokazivanju nezakonitog napada kao povrede ratnog prava i običaja.