Nezapamćeni poremećaji na svjetskim burzama hrane uzrokovani sušom desetkovanim urodima žitarica, za posljedicu će imati poskupljenje hrane za najmanje 10 posto.
Globalni problem
To su procjene stručnjaka iz HGK, ali iz drugih zemalja, a baziraju se na katastrofalnim izvješćima najvećih svjetskih proizvođača kukuruza, pšenice i soje: SAD je pogodila najveća suša u posljednjih 56 godina, a gori i Južna Amerika, Australija te južna Europa. Stoga se skupina 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 odlučila hitno sastati i donijeti mjere za suzbijanje rasta cijena.
Cijene kukuruza dosegnule su još prije tjedan dana na Čikaškoj burzi rekordnu razinu nakon što je američko ministarstvo poljoprivrede snizilo prognozu proizvodnje za 17 posto, dodatno potpirivši strahovanja da je svijet ponovno na rubu prehrambene krize kakva je izbila 2008. Ta je žitarica zbog suše, u srpnju dosegla rekordne razine u posljednjih 25 godina. Kukuruz je skočio za 27 posto, dosegnuvši cijenu od 8205 dolara za bušel, a tu je i rast cijene soje za 15 posto, na rekordnih 16.915 dolara za bušel.
Suša u Americi
- Nakon suše u proljeće koja je pogodila Južnu Ameriku i značajno umanjila proizvodnju prvenstveno kukuruza i soje, svijet je sada suočen s najvećom sušom u SAD-u u zadnjih 56 godina (u SAD-u je srpanj 2012. bio najtopliji u 118 godina koliko se provode mjerenja temperature!). Cijene pojedinih burzovnih roba na Čikaškoj burzi u zadnja dva mjeseca narasle su i preko 50%! - poručuje jedan hrvatski burzovni stručnjak.
Posljedice nepovoljnih vremenskih uvjeta osjećaju se i u zemljama Crnog mora gdje je također smanjena procjena ukupne proizvodnje žitarica i uljarica. U Indiji, pak, kašnjenje monsuna je uništilo poljoprivredu u ključnim proizvođačkim regijama. Problem je što su kukuruz, pšenica i soja glavne ili sastavne sirovine za proizvodnju kruha, mlijeka, pića, konditorskih i mnogih drugih prehrambenih proizvoda, koje Hrvatska mahom uvozi. Rast cijena suncokreta i soje dodatno će uzrokovati rast cijena ulja, masti i margarina. Domaća proizvodnja je u još većem kolapsu zbog vrlo malo navodnjavanih površina.
Prema procjenama stručnjaka, urod kukuruza će biti za najmanje 50 posto manji nego lani. To je dva milijuna tona manji prinos, znači da će hrvatski seljaci izgubiti čak 1,6 milijardi kuna!
Stopostotne štete
U pojedinim područjima štete od suše će biti i 100-postotne. Za pojedina područja i kulture potencijalna kiša mogla bi barem malo ublažiti situaciju, na za dio usjeva više ne može nadoknaditi štetu. Zato treba očekivati rast cijena svih agrarnih proizvoda.
Loše vijesti stižu i iz okruženja. U Srbiji je suša uništila svaki treći klas žita, odnosno 70 posto uroda kukuruza i soje, a veliku štetu je pretrpio i suncokret.
Gotovo polovica usjeva, koji nisu navodnjavani, su otpisani i u Francuskoj i Španjolskoj. Vlada Republike Hrvatske održala je 7. kolovoza 2012. godine telefonsku sjednicu na kojoj je donijela Odluku o obnavljanju strateških robnih zaliha kukuruza. Zasad samo za mizernih 700 tona.
U Ministarstvu poljoprivrede nisu željeli komentirati navode o poskupljenju hrane, osim što su odmah dali do znanja da po prvi put država neće isplatiti odštete poljoprivrednicima. - Usporedimo li otkupne cijene pšenice u srpnju 2012. s istim razdobljem prošle godine, primjetno je povećanje prosječne otkupne cijene pšenice za 2,22% u odnosu na srpanj 2011. Što se tiče kukuruza, otkupne cijene još nemamo jer se počinju pratiti tek dospijećem novog roda u 2012. godini - tvrde u Ministarstvu poljoprivrede.
Utješno je, pokazuju najnoviji podaci, što smo do sada mnogo više kukuruza i pšenice izvozili nego što uvozimo.
Uvoz i izvoz
- U prvih šest mjeseci 2012. godine uvoz kukuruza ostvaren je u količini 2743 tone, u vrijednosti 10,032.918 USD, dok je izvoz bio 78.514 tona, u vrijednosti od 28,571.129 USD. Najviše kukuruza uvozimo iz Mađarske.
Najveći izvoz kukuruza je u Italiju s 76.327 tona u vrijednosti 21,381.053 USD. Sa pšenicom je, tvrde, situacija još povoljnija: u prvih šest mjeseci ove godine je uvezeno 335 tona u vrijednosti od 107.052 USD, a izvezeno 76.324 tona u vrijednosti 20,514.255 USD.
No, slaba je to utjeha, kada se zna da izvozimo sirovinu, a zatim uvozimo gotove prehrambene proizvode. Stipan Bilić, stručnjak za prehrambenu industriju, tvrdi da će poskupljenja hrane biti i veća od 10%.
- Kod nas je pšenica rodila dobro, no za kukuruz su loše prognoze. Sve ovisi o svjetskim cijenama hrane, koje ovise o cijenama sirovina, nafte i špekulacijama na burzama - tvrdi Bilić.
Seljaci: 'Traži se ministar!'. Jakovina: 'Obišao sam teren'
Štete na poljoprivrednim kulturama od suše ove će godine biti veće od milijardu kuna, a pribroje li im se štete zbog kasnog mraza u proljeće mogle bi se popeti na milijardu i pol kuna, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore. Štete na proljetnim usjevima, katastrofalne su i kreću se između 50 i 100 posto. HPK će od Ministarstva poljoprivrede zatražiti uvrštavanje stanja u poljoprivredi zbog šteta od suše kao jedne od točaka sljedeće sjednice Vlade. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede o teškoj situaciji šute, a član Upravnog odbora Mijo Latin “moli građane da jave gdje je ministar Jakovina”. “Sve gori, a od njega ni slike ni tona.”
"Prozivanja su neargumentirana, obišao sam teren, ministarstvo je dalo izjavu. Novi sastanak s proizvođačima dogovoren je za četvrtak", rekao je ministar Jakovina gostujući u Dnevniku HTV-a te dodao kako suosjeća s poljoprivrednicima, ali da nije u pitanju opstanak poljoprivrede.