Rezultat ankete Jutarnjeg lista pokazao je da većina čitatelja ne podržava uvođenje cjelodnevne nastave koju je predložilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, točnije takvoj se odluci protivi njih 77 posto. Suprotno rezultatu našeg istraživanja, u centru Rijeke Osnovna škola Nikola Tesla cjelodnevni program nastave uspješno provodi već 44 godine.
S eksperimentalnom fazom započeli su još 1978. godine, zajedno sa školama u Zagrebu i Beogradu. Zagrebačka je škola ubrzo izašla iz projekta, dok riječka i beogradska djeluju i danas. U četiri desetljeća, od početka eksperimenta napredovali su do dobro uhodane mašinerije koju danas pohađa 201 učenik razredne nastave.
Tatjana Bandera-Mrakovčić ravnateljica je ove škole već 15 godina, a prije dolaska na funkciju radila je 27 godina u razrednoj nastavi, većinom upravo u programu cjelodnevne nastave. Na realnom primjeru vidjela je prednosti i nedostatke ovakvog modela zbog čega smatra da program ne treba nametati kao obavezu.
- Reforma školstva svakako je potrebna, no izbor mora postojati. Nemaju sva djeca jednaki bioritam, nekoj je djeci cjelodnevna nastava bila prenaporna pa smo ih prebacili u standardni program. U starijim razredima nema potrebe za ovakvim načinom rada, djeca se prije odlaska u srednju školu trebaju naučiti osamostaljenju i organizaciji, rekla je ravnateljica.
Školske ankete pokazale su da je gotovo 90 posto roditelja iznimno zadovoljno programom cjelodnevne nastave te bi školu preporučili drugim roditeljima, a učenici i nakon završetka prva četiri razreda nastavljaju biti uspješni. Ova škola treća je po veličini u gradu Rijeci te im je dozvoljen upis djece drugih upisnih područja zbog posebnosti koju imaju, tako da su školarci koji se ondje školuju djeca sa šireg riječkog područja.
No, ova se škola uvelike razlikuje od ideje koju je nedavno prezentiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Najočitija razlika je da svaki razred ima dvije razrednice koje imaju podijeljena zaduženja te jedna radi jutarnju, a druga popodnevnu smjenu.
- Dvije učiteljice su tim, jedna predaje hrvatski i prirodu, a druga matematiku i tjelesni, dok se za likovni i glazbeni izmjenjuju. Prijedlog s jednom učiteljicom jednostavno je neizvediv, tko god je radio s prvašićima ili drugašićima zna da je nemoguće izdržati puno radno vrijeme u takvim okolnostima. Posebno je istaknuti i onaj "nevidljivi dio posla" koji uključuje ispravljanje zadaća, pripremu nastave, odlaske na edukacije, razna vijeća, održavanje roditeljskih sastanaka i informacija, kaže ravnateljica.
Cjelodnevna nastava s dva učitelja iziskuje više novaca nego da se taj posao svali na leđa jedne osobe. U riječkom sustavu, jedna učiteljica prima plaću od ministarstva, dok pola plaće druge učiteljice plaća Grad, a pola roditelji. Roditelji iz svog budžeta moraju izdvojiti do 80 eura, navodi ravnateljica, iako brojni plaćaju i manje iznose zbog određenih pogodnosti.
U početcima rada nastava je počinjala u 7 ujutro i završavala u 15 sati jer su roditelji učenika najčešće u tom razdoblju bili na poslu. Promjenom radnih navika, škola je prilagodila radno vrijeme novonastaloj situaciji te su sad učenici obavezni prisustvovati nastavi od 8 do 16 sati.
- Prvi učenici u školu dolaze već u 6.30, takvih je sve manje, no postoje. Također, postoji i dežurstvo pa roditelji koji ne mogu doći po djecu u 16, mogu ih pokupiti u 16:30, objašnjava Bandera-Mrakovčić.
Osim cjelodnevne razredne nastave, postoji i jedan razred koji radi po uobičajenom programu te viši razredi koji funkcioniraju po uobičajenom principu. Djeca koja pohađaju program cjelodnevne nastave sve školske obaveze i stvari ostavljaju u školi do vikenda. Tek u petak odnose stvari doma da roditelje upoznaju sa svojim radom.
Kao prednost ovakvog rada, u odnosu na produženi boravak koji mnoga djeca pohađaju, navela je homogenost skupine. Razred je uvijek u istom sastavu i nema miješanja s drugim skupinama do čega u produženom boravku često dolazi. Upravo to jedan je od razloga što se učitelji mogu i individualno posvetiti svakom djetetu ako uoče potrebu za tim.
Najviše individualnog rada posvećuje se djeci s poteškoćama u radu i nadarenoj djeci kroz programe dodatne i dopunske nastave. Učitelji u cjelodnevnoj nastavi imaju više prostora i vremena u koji mogu ubaciti individualne programe, za razliku od striktnog rasporeda u standardnim školama.
- Tijekom dana postoji vrijeme nastave, organiziranog slobodnog vremena kad djeca posjećuju kino, kazalište, izložbe ili nešto iz programa i skroz slobodnog vremena tijekom kojeg se djeca igraju kako god oni to žele. Lokacija u strogom centru grada dopušta nam da uz mali utrošak vremena brzo stignemo do svih atrakcija, objašnjava ravnateljica.
Izvannastavne aktivnosti kojima se djeca mogu baviti unutar škole su pjevanje u zboru, pohađanje plesne skupine ili kreativne radionice, programa malih matematičara ili građanskog odgoja za mlade. Ravnateljica dodaje da svako dijete rado odabire neku od aktivnosti te se još nisu susreli s nekim tko ne želi ići na niti jednu aktivnost.
- Djeca nisu prisiljena raditi te aktivnosti. Desi se dan da je neko dijete više ili manje aktivno, no tako je to u razrednoj nastavi - ne postoje dva ista dana. Svi mi u prosvjetiteljstvu dajemo se sto posto tom poslu, a djecu koju podučavamo nazivamo "svojom djecom", rekla je Bandera-Mrakovčić.
Zaključuje da reforma neće uspjeti ako se eksperimentalni program ne prilagodi, uzimajući u obzir prijedloge roditelja i učitelja. Veliki odaziv na e-savjetovanju smatra velikom pobjedom u obrazovnom sustavu jer pokazuje da je svima stalo do djece i budućnosti hrvatskog školstva.