Diljem Jadrana, ali i na kontinentu, sve su češći primjeri ugostitelja koji su selektivno prigrlili blagodati tehnologije, nerijetko i na račun potrošača.
U mnogim ugostiteljskim objektima, često i onima kod kojih ne postoji kartično plaćanje, moguće je vidjeti da su tehnologiju rado iskoristili kako bi zamijenili papirnate, isprintane cjenike, umjesto kojih na stolovima drže QR kodove.
Oni daju brzi pristup karti pića ili jelovniku - potrošač mora otvoriti svoj pametni telefon, skenirati kod, pritisnuti link te tako ostvariti pristup stranici na kojoj može provjeriti koliko što košta.
Zgodno, posebno kad su u pitanju mlađe generacije, no što kad u objekt pristignu kakvi stariji potrošači, nevješti u korištenju tehnologije ili, ne daj Bože, gosti koji uopće ne posjeduju pametni telefon?
Ili im je, na primjer, otišla baterija? Nemaju pristup internetu? Naprosto žele papirnati cjenik?
"Nalazim se u Crikvenici i u šoku sam koliko kafića uopće nema cjenike ili umjesto njih na stolovima imaju QR kodove. Smatram kako to ne može biti dovoljno, nemaju svi gosti pametne telefone niti se njima znaju služiti, posebno starija populacija. Posebna priča su objekti koji uopće nemaju cjenike, pa čak ni QR kodove. Neki dan me konobarica na moje pitanje gdje je cjenik lijepo obavijestila da se nalazi kod ulaza i neka si ga idem pogledati. Pa što bih se ja kao gost trebala šetati po kafiću da saznam koliko što košta?", javila nam se jedna ljutita čitateljica s Jadrana.
Zakonska obaveza
Kako smo i sami proteklih tjedana primijetili da cjenici sve više isparavaju sa stolova ugostiteljskih objekata, obratili smo se Državnom inspektoratu kako bi nam objasnili koja su prava i obveze ugostitelja po ovom pitanju.
Dakle, smiju li isprintane cjenike u potpunosti zamijeniti QR kodovima ili je uz njih ipak potrebno na stolovima držati i cjenik u papirnatom obliku?
Te smiju li kafić ili restoran, prema propisima, imati cjenik izložen na jednom mjestu umjesto na svim stolovima te od gostiju zahtijevati da ga traže po objektu?
Odgovor Državnog inspektorata bio je dosta jasan - QR kodovi su dobrodošli, ali isključivo kao dodatna vrsta informacije za goste, ali nikako jedina, s obzirom na činjenicu da je Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata propisano da ugostiteljski objekti iz skupina "Restorani", "Barovi" i "Objekti jednostavnih usluga" moraju na svakom stolu imati jelovnik i kartu pića, odnosno restoran i gostionica mogu imati "dovoljan broj jelovnika i karti pića, sukladan učestalosti narudžbi".
"Odredbom članka 10. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da je ugostitelj dužan vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na hrvatskom i najmanje jednom svjetskom jeziku, na način dostupan gostima, i pridržavati se istaknutih cijena. Slijedom navedenog, navedeni dokumenti i obavijesti moraju biti dostupni gostu na prikladan način, što može osim uobičajenog papirnatog oblika uključivati i obavijesti u elektroničkom obliku. No, budući da očitavanje QR kodova zahtijeva dodatna aplikativna rješenja na elektroničkom uređaju gosta, samo naljepnice s QR kodom nisu dostatne za ispunjavanje propisanih obveza, već je potrebno gostu staviti na raspolaganje i cjenike u papirnatom obliku. Dakle, ako ugostitelj posjeduje samo cjenik s QR kodom, ne ispunjava propisanu zakonsku obvezu. Međutim, hoće li se na cjeniku, jelovniku i karti pića nalaziti i QR kod, stvar je samog ugostitelja", tumačenje je Inspektorata.
Znači - samo QR kodovi na stolovima nisu dovoljni, ali proširenost ove pojave sugerira kako inspekcije po ovom pitanju baš i nisu rigidne, što mnogi ugostitelji aktivno iskorištavaju.
"Potrošači vole cjenike"
Predsjednica udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK Jelena Tabak kaže kako se ugostitelji sve češće obraćaju udruzi kako bi se raspitali je li dovoljno u kafiću na stolovima držati samo QR kod, no poruka udruge je kako se ne može očekivati da svi gosti imaju pametne telefone i da je zakonska obveza ugostitelja imati papirnati cjenik na svakom stolu.
"Osim toga, iskustvo nam pokazuje da potrošači i dalje više vole klasične cjenike", kazala je Tabak.
Igor Vujović iz udruge Potrošač kaže kako su kafići bez papirnatih cjenika sve češća pojava i da kao potrošač, ali i predsjednik udruge drži da se njihovi vlasnici moraju držati propisa.
"Oni su očito ovdje pronašli neki način kako bi malo ušparali, a inspektora nema dovoljno da bi to kažnjavali. No, papirnati cjenik je obvezan na svakom stolu i nema razloga zašto se neki toga ne bi pridržavali", ističe Vujović.