Vozite li se od Bakra i Sv. Kuzma cestom D40 prema industrijskoj i šoping zoni Kukuljanovo, proći ćete najprije ispod željezničkog nadvožnjaka, a potom i uz dugu plavu ogradu od pletene žice, tipičnu za tvorničke komplekse. Iza ograde dižu se brda od naslaganih raznobojnih kontejnera otkrivajući da se ovdje, sedam i pol kilometara od luke, obavljaju neki lučki poslovi.
To Rijeka svojim aktivnostima prodire u svoje zaleđe; svojom logistikom zahvaća unutrašnjost, za početak Škurinje, a u sljedećem bi koraku mogla dosegnuti i Zagreb. Upravo za tu zonu, opasanu već izblijedjelom plavom ogradom, poduzeće Luka Rijeka d.d. potpisalo je u utorak ugovor za izradu projektne dokumentacije za širenje i dovršavanje pozadinskog ili in-land kontejnerskog terminala Škrljevo. To je prva krupna faza velike investicije koja bi trebala osigurati da kontejneri na svom globalnom kruženju kroz Hrvatsku samo ne prolaze, nego da se njihovim teretima ovdje dodaje nova vrijednost.
OTKRIVAMO PLAN ULAGANJA U ELITNI TURIZAM U ova četiri hotela vlasnici će investirati 60 milijuna eura
Kroz Suez ka sjeveru
Terminal Škrljevo golemi je kompleks, prostire se na više od 400 tisuća četvornih metara. Otprilike 35 posto njegove površine već zauzimaju 12 golemih skladišnih montažnih zgrada površine oko 7500 četvornih metara, upravna zgrada i prateće nastambe poput kantine za radnike.
Skladišta su stara, oronula, ali funkcionalna i sva napunjena robom. Sada je to većinom rezano drvo i kamen, granitni blokovi, no parkirani kamioni Agrokorove “Zvijezde” otkrivaju da se tu skladišti i prehrambena roba.
Na Škrljevo se željeznicom i kamionima tegljačima dovoze kontejneri puni robe iz riječke kontejnerske luke Vrata Jadrana na Brajdici. Tu se prazne, peru, popravljaju i prema potrebi čiste od gljivica i nametnika. Roba iz njih sprema se u skladišta, suši, prepakirava. Goleme pokretne dizalice odlažu prazne kontejnere na otvorene depoe, i to su ta kontejnerska brda koja se vide s ceste D40. U njih se potom slaže roba koju iz svih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja dovoze kamioni, puni kontejneri vraćaju se na Brajdicu i otpremaju golemim brodovima koji doplove iz Trsta i Kopra pa nastavljaju prema mediteranskim odredištima, prema sjeveru Europe ili kroz Suez natrag na Daleki istok...
- Od nekih 130 do 150 tisuća TEU kontejnera koji na godinu prolaze kroz Rijeku već danas se svaki treći puni ili prazni na našim terminalima - kaže direktor Luke Rijeka d.d. Vedran Devčić. (TEU, ili terminal equivalent unit, je standardni kontejner dug 40 stopa ili 13,2 metra, a ako kontejner ima 80 stopa, onda se računa kao dva TEU.)
- Za dodatne usluge na kontejnerima već danas u Rijeci postoji velika potreba - ističe Devčić. No, te je usluge poduzeće Luka Rijeka pružalo u samoj riječkoj luci: osim što je prostor uz more za tu svrhu premalen, teški kamioni s praznim i punim kontejnerima na putu od Brajdice do zapadnog terminala i natrag moraju tutnjati kroz centar grada. Zato Rijeka u svom velikom, sveobuhvatnom i inteligentnom strateškom projektu Rijeka Gateway izvodi sljedeći potez - seli kontejnerske usluge iz grada na svoj prvi pozadinski terminal na Škrljevu.
VLASNIK POSRNULE CENTAR BANKE 'Izgubio sam 85 mil. kuna, ali moj poslovni imperij ide dalje'
Tri godine za gradnju
Ugovor “za izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture i suprastrukture” na lučkom in-land terminalu, Luka Rijeka potpisala je u utorak s arhitektonskim projektnim uredom Randić i suradnici iz Zagreba, koji je posao dobio na javnom natječaju raspisanom u lipnju ove godine. Za honorar od 4,8 milijuna kuna Randić i suradnici trebaju isporučiti cjelovitu dokumentaciju po fazama za projekt koji je do sada doveden do goleme ravne površine od utabanog sitnog kamena otrgnutog brdu pokraj sela Škrljevo. Sada tu caruju golemi bageri, ali već u sljedeće tri godine tu će sve kolničke i manipulativne površine biti rekonstruirane i proširene, kao i željeznička pruga. Postojeća skladišta bit će obnovljena i sagrađeno sedam novih te nova upravna zgrada, sadržaji za zaposlenike, ulazna zgrada i svi potrebni prateći sadržaji.
Betonski platoi između skladišta bit će natkriveni montažnim nadstrešnicama, tako da će se u natkrivenom prostoru roba moći prekrcavati, prerađivati i sortirati po svim vremenskim prilikama.
- To nam je osobito važno zbog osjetljivih tereta, kao što je papir - kaže direktor Devčić.
Partner za hladnjaču
Za prazne kontejnere bit će sagrađeno i portalnom dizalicom opremljeno novo otvoreno skladište. No, najveći i najskuplji zahvat bit će gradnja hladnjače površine čak 35.000 četvornih metara.
Koliko će Luci Rijeka d.d. za sve to trebati novca?
- Računamo između 40 i 50 milijuna eura, no bliže 50 milijuna - procjenjuje direktor Luke.
Poduzeće Luka Rijeka d.d. u većinskom je vlasništvu hrvatske države: oko 88 posto temeljnog kapitala drže Audio, HZZO, Croatia osiguranje, Hrvatska poštanska banka i Jadrolinija. Ostatak je u rukama banaka i privatnih dioničara. Modernizaciju i proširenje svog pozadinskog terminala Luka namjerava financirati većinom dokapitalizacijom, emisijom i prodajom novih dionica na tržištu kapitala, tako da udjel države u vlasništvu padne na 50 posto plus jednu dionicu.
Za te dionice “interes su već pokazali hrvatski institucionalni ulagači, a hladnjaču bismo gradili s partnerom kojeg još uvijek tražimo, nekim velikim logističarom u ‘hladnom lancu’. Hladnjača je dio ukupnog projekta, ali je u ovom času držimo odvojeno - kaže direktor Devčić.
Tvrtka Luka Rijeka d.d. vlasnica je 49 posto kapitala u poduzeću koje upravlja kontejnerskim terminalom Adriatic Gate na Brajdici. Većinski udjel drži filipinska kompanija ICTSI, kojoj je Brajdica samo jedan od 27 sličnih terminala u 18 zemalja svijeta: na Dalekom istoku ih ima 11, u Južnoj Americi četiri, po jedan je u Poljskoj, Gruziji, Nigeriji, Pakistanu, Kini, na Madagaskaru. ICTSI je izlistan na filipinskoj burzi i u većinskom je vlasništvu Enriquea Razona, trećeg najbogatijeg Filipinca s kapitalom od 4,9 milijardi dolara.
S proširenjem Vrata Jadrana za prihvat i post-panamax klase kontejnerskih brodova, nedavnim postavljanjem novih dizalica za iskrcaj, manipulaciju i utovar kontejnera na željezničke vagone, Rijeka i Hrvatska otimaju sada robu drugim sjevernojadranskim, ali i sjevernoeuropskim kontejnerskim lukama. Tim divovima, s prometom deset puta većim od jadranskoga, Rijeka sada želi preoteti tržište srednje i istočne Europe. Ali, i zaraditi na dodanim uslugama.
Naš plan je veliki in-land terminal kod Dugog Sela
Riječki pozadinski ili in-land kontejnerski terminal planiran je i u Zagrebu: Luka Rijeka d.d. vlasnica je 20 posto udjela u poduzeću Cargo centar Zagreb, koje je trebalo graditi veliki logističko-distributivni centar kod Dugog Sela. Projekt je bio zamišljen vrlo ambiciozno, na milijun četvornih metara, s ulaganjem 250 milijuna eura i radnim mjestima za tri tisuće ljudi.
Ali, dok razgovara s novinarima na Vidikovcu iznad Bakra, s kojeg puca pogled na terminal za iskrcaj rasutih tereta na koji se ove godine privezao samo jedan brod,direktor Vedran Devčić zagrebačkom terminalu zasad ne pridaje velik značaj.
Očito, Zagreb će morati pričekati da se dovrše i popune kapaciteti terminala na Škrljevu da bi shvatio da je i njemu strateška orijentacija prema moru i Rijeci jedini mogući put razvoja.