Vlada je u srijedu dala prethodnu suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za dugoročno kreditno zaduženje s klubom banaka u iznosu do 400 milijuna eura uvećanih za kamate, naknade i troškove, namijenjeno djelomičnom refinanciranju klupskog revolving kredita od 600 milijuna eura te za opće poslovne svrhe.
Banke koje daju novi kredit HEP-u su Banka Intesa Sanpaolo, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da novo zaduženje neće biti osigurano državnim jamstvom, odnosno da se otpušta državno jamstvo koje sada vrijedi na postojeći kredit.
Naglasio je da je iznos postojećeg kredita dijelom otplaćen iz vlastitih sredstava HEP-a, dok spomenutih 400 milijuna eura služi za refinanciranje ostatka duga.
"Bitno je naglasiti da je ugovorena puno manja kamata nego za prethodni kredit i manje naknade, što će pozitivno utjecati na novčani tijek HEP-a", rekao je Šušnjar.
Radi se o dugoročnom klupskom kreditu u iznosu od 400 milijuna eura, s namjenom djelomičnog refinanciranja starog klupskog kredita od 600 milijuna eura, ali i za opće poslovne svrhe.
Pritom PBZ grupa daje 90 milijuna eura, od čega Banka Intesa Sanpaolo 62 milijuna, a Privredna banka Zagreb 28 milijuna eura, dok Erste&Steiermärkische Bank daje kredit od 50 milijuna eura, kao i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hrvatska poštanska banka.
Raiffeisenbank Austria sudjeluje s 20 milijuna eura, a Zagrebačka banka sa 140 milijuna eura. Rok korištenja kredita je do šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o kreditu, dok je krajnje dospijeće kredita do sedam godina od dana sklapanja ugovora o kreditu.
Kamatna stopa je fiksna, 2,50 posto godišnje.
Ovom transakcijom oslobodit će se ukupan iznos duga po izdanom državnom jamstvu Republike Hrvatske, koji trenutno iznosi 424,8 milijuna eura.
Izmjene tri zakona povezana s izlaganjem azbestu na radu
Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila izmjene tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a samim time i pravo na novčanu naknadu.
Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu usklađuje se s EU Direktivom te se proširuje popis bolesti i na maligne tumore dišnog sustava uzrokovane azbestom (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma), uz bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom (azbestoza pluća i plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice, kronični pleuralni izljev) i mezoteliom seroznih membrana.
Vlada je, uz to, izmijenila i zakone o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu te o listi profesionalnih bolesti. U Zakonu o obeštećenju radnika dopunjuje se popis bolesti za koje je utvrđeno da mogu biti posljedica izloženosti slobodnim vlaknima pa se tako pravo na novčanu naknadu proširuje i za bolesti, ne samo karcinoma pluća, nego i bronha i grkljana te ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma.
Također, pojednostavljuje se postupak isplate novčanih naknada predviđanjem isplate cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine. U tu svrhu u proračunu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu osigurano je 357.370 eura, za 2027. godinu 268.076 te za 2028. godinu 178.783 eura.
Prijedlogom Zakona o listi profesionalnih bolesti ta se lista proširuje i na rak probavnih organa i rak jajnika kao profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem azbestu. Ovim se izmjenama uspostavlja i pravna osnova za priznavanje svih relevantnih profesionalnih bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu, čime se omogućuje oboljelim radnicima ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Također, propisuje se primjena važećih posebnih zakona za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, čime se uklanja dosadašnja pravna nesigurnost i pojednostavljuje primjena propisa. Na taj način povećava se pravna sigurnost i učinkovitost postupaka utvrđivanja profesionalnih bolesti te se osigurava zaštita prava osiguranika.
Vlada je na sjednici donijela Akcijski plan provedbe Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine, odnosno za razdoblje do 2027. godine.
"Novi trogodišnji Akcijski plan sadrži ukupno 15 konkretnih mjera, a ako gledamo ukupni indikativni iznos do kraja provedbe je 173,7 milijuna eura", kazao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Naveo je kako se Akcijskim planom, između ostalog, predviđa da će do kraja 2027. godine administrativno rasterećenje doseći 40 posto, dok će ukupne troškovne olakšice za gospodarstvo dosegnuti 770 milijuna eura.
"Preko 50 posto jedinica lokalne i područne samouprave bit će uključeno u zajedničko obavljanje poslova lokalne samouprave. To su najvažnije točke iz plana", dodao je.
Osnovano povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran
Hrvatska vlada u srijedu je osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojeg joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.
Vlada u svojoj današnjoj odluci navodi da je obostrano dogovoreno razmatranje ovog pitanja na razini stručnih povjerenstava jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja.
Predsjednikom povjerenstva, kome je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.
“Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava”, rekao je na današnjoj sjednici vlade državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Frano Matušić.
Školski brod Jadran Hrvatska smatra svojom imovinom, matična luka mu je Split, ali se početkom Domovinskog rata našao na remontu u Crnoj Gori i otad ga tamošnje vlasti odbijaju vratiti.
Zagreb uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku, navodeći da ne blokira Crnu Goru, ali da postoje “otvorena pitanja” koja treba riješiti, a među njima brod Jadran, razgraničenje, nestale osobe i procesuiranje ratnih zločina.
Na sjednici vlade u srijedu prihvaćena je i odluka o kupnji nekretnine za Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz kulturne, obrazovne, znanstvene, informativne, gospodarske i društvene djelatnosti. Prostor će biti izdvojeni dio Veleposlanstva RH u Sloveniji, a 528 metara četvornih stajat će 860 tisuća eura.
“Potreba za uspostavom Hrvatskog kulturnog centra dio je strateškog interesa Hrvatske i u diplomatskim aktivnostima koje su ujedno i dio očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske”, zaključio je državni tajnik Matušić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....