DETALJI ‘OPERACIJE VUJČIĆ‘

Tiha ofenziva na tri fronta, Plenković lobirao kod najutjecajnijih ljudi EU, poslao im i pismo, Politico: Šokantna pobjeda Hrvatske!

Diskretna akcija na tri razine osigurala ključne potpore Njemačke, Francuske i Italije

Piše:

Objavljeno: 19. siječnja 2026. 22:58

Boris Vujčić

Deyan Baric/alamy/profimedia/Deyan Baric/alamy/profimedia

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji je na toj poziciji još od 2012., dobio je potporu ministara financija država članica europodručja da postane potpredsjednik Europske središnje banke (ECB), a tome je, doznajemo neslužbeno iz Banskih dvora, prethodila tiha diplomatska akcija lobiranja na tri razine.

Uz Vujčića, koji je iznimno cijenjen unutar Europske središnje banke i koji je u startu bio dobar kandidat zbog svojeg životopisa, njegovoj pobjedi pridonio je i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji je lobirao kod kolega ministara financija; veliku ulogu odigrao je i sam premijer Andrej Plenković kod šefova vlada najutjecajnijih država članica europodručja, i snažno se zauzeo za Vujčića.

Plenković je, podsjetimo, krajem prošle godine bio na mini turneji po ključnim državama članicama europodručja, od Italije i premijerke Giorgie Meloni, preko Francuske i predsjednika Emmanuela Macrona, pa do njemačkog kancelara Friedricha Merza, a u Zagrebu je pak bio luksemburški premijer Luc Frieden. I kod svih je tražio podršku da upravo Vujčić postane potpredsjednik ECB-a.

Sustav odlučivanja o toj poziciji takav je da se o tome odlučuje kvalificiranom većinom država europodručja, odnosno njih 16 od 21, ali tih 16 država mora pokrivati najmanje 65 posto ukupnog stanovništva europodručja.

Zato je bilo ključno pridobiti one najveće – Njemačku, Francusku i Italiju.

A da ne bi ostalo sve samo na usmenom lobiranju, Plenković je svim čelnicima država članica europodručja prije nekoliko dana poslao i pismo kako bi skrenuo pozornost na kandidaturu Borisa Vujčića te kako bi zatražio podršku za njegovo imenovanje.

Boris Vujčić dobio potporu ministara eurozone, na korak je od toga da postane potpredsjednik Europske središnje banke

U pismu je naveo kako Vujčića poznaje već mnogo godina i uspješno surađuje s njim tijekom proteklog desetljeća, tijekom svojeg mandata kao predsjednika Vlade, posebice u kontekstu priprema za uvođenje eura i ulaska Hrvatske u europodručje 2023.

Uz navođenje kratke biografije o Vujčiću, koji je karijerni središnji bankar, pridružio se Hrvatskoj narodnoj banci još 1997. i obnaša dužnost guvernera od 2012., sada u svom trećem mandatu, naglasio je i kako je trenutačno najdugovječniji član Upravnog vijeća ECB-a te da je proveo više od četvrt stoljeća na visokim položajima u središnjem bankarstvu.

Naveo je i kako je dao važan doprinos hrvatskom europskom putu, služeći sedam godina kao zamjenik glavnog pregovarača tijekom pregovora o pristupanju EU-u, a u posljednjih nekoliko godina, dok se Europa suočavala s nizom kriza, uključujući pandemiju bolesti COVID-19 i energetski šok izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu, Vlada se, napisao je Plenković, mogla osloniti, u okviru nadležnosti središnje banke, na podršku Vujčića u očuvanju financijske stabilnosti i osiguravanju pravilnog funkcioniranja financijskog sustava.

Podsjetio je i da od osnivanja ECB-a 1999. nijedna država članica koja je pristupila Europskoj uniji nakon toga – a posebice nijedna iz srednje i istočne Europe – još nije bila predstavljena u njezinu Izvršnom odboru, pa bi imenovanje Vujčića, piše, poslalo snažnu i pozitivnu institucionalnu poruku o jedinstvu i uključivosti europodručja.

Politico: Šokantna hrvatska pobjeda

Politico piše da odabir Vujčića za idućeg potpredsjednika Europske središnje banke (ECB) predstavlja iznenađenje suprotno svim očekivanjima. U trenutku kada američka administracija izvršava snažan pritisak na Fed da snizi kamatne stope, izbor Vujčića - tehnokrata bez očite stranačke potpore - snažan je signal želje EU-a da ECB ostane neovisan o izravnom političkom utjecaju, kako se navodi.

Vujčiću je bilo potrebno 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva eurozone, što znači da je imao potporu najvećih članica euro-kluba kako bi osigurao pobjedu. Politico navodi da su Njemačka, Francuska i Španjolska zasigurno strateški razmišljale uoči glasovanja u ponedjeljak.

Odabirom Vujčića za drugu najvišu poziciju, zemlje članice su, kako se ocjenjuje, ostavile teren širom otvoren, osobito kada je riječ o pronalasku nasljednika predsjednice ECB-a Christine Lagarde nakon isteka njezina mandata 31. listopada 2027.

Vujčića, kako se ističe, sada čeka neugodno saslušanje u Europskom parlamentu, čija je neobvezujuća preferencija za tu dužnost u potpunosti ignorirana od strane ministara financija. Vujčić će morati pridobiti EP kako bi izbjegao da zastupnici glasaju protiv njegova izbora u simboličnom, ali politički nezgodnom glasovanju - slično kao što se dogodilo 2012. godine, kada je guverner Luksemburga Yves Mersch ušao u vrh ECB-a.

Vujčić, kako se ističe, ima veliko iskustvo kao središnji bankar, budući da vodi HNB od 2012. godine, te uživa velik ugled među kolegama koji donose odluke o kamatnim stopama. Ipak, njegovo imenovanje predstavlja veliko iznenađenje za promatrače ECB-a, koji su dugo smatrali da će Olli Rehn pobijediti - Rehnovo dvostruko iskustvo u briselskoj i monetarnoj politici smatralo se njegovom prednošću u odnosu na petoricu suparnika.

Izgledi Hrvatske, kako se navodi, od početka su smatrani slabima, s obzirom na to da se eurozoni pridružila tek 2023. godine, što je zemlju stavljalo na kraj reda za mjesto u Izvršnom odboru. Nijedna od triju baltičkih država, koje su euro uvele otprilike deset godina prije Hrvatske, još nije imala svog predstavnika u Odboru. Iako se Vujčića, kako se navodi, općenito smatra umjerenim "jastrebom", on prkosi uobičajenoj podjeli na "sjeverne jastrebove" i "južne golubove", koja je povijesno dominirala raspravama kada političari pregovaraju o pozicijama u ECB-u.

Stoga je malo vjerojatno, zaključuje Politico, da će njegovo imenovanje promijeniti izglede da predsjedničku poziciju osvoji ili sjeverni teškaš poput Njemačke ili Nizozemske, ili južni kandidat poput Španjolske. Trenutačni favoriti za najvišu funkciju uključuju bivšeg guvernera nizozemske središnje banke Klaasa Knota i čelnika Banke za međunarodna poravnanja Pabla Hernándeza de Cosa.(T.Š.)