„Najdraže godišnje doba mnogih ljudi je proljeće, vrijeme buđenja prirode, cvata, mirisa, sunčana i topla vremena, druženja na otvorenome i izleta. Ono na sjevernoj polutki počinje 21. ožujka, odnosno na proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij, kada dan i noć traju jednako dugo. Proljeće završava 21. lipnja, na dugodnevnicu ili solsticij, najduži dan u godini i najkraću noć”, govori u emisiji Jezik i govor magistar hrvatskog jezika i književnosti Lobel Filipić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Prema njegovim riječima hrvatski jezik sačuvao je praslavensku podjelu na četiri godišnja doba - vesna, ljeto, esenь i zima - samo s drugim nazivom za prvo godišnje doba, za proljeće. Iako se riječ vesna izgubila u hrvatskome u značenju proljeća, ostala je, kaže Filipi...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....