Iza krme našeg broda Nautičke patrole cijeli je sjeverni Jadran. Prošli smo 15 marina: od istarskih ACI marine Umag, marina Novigrad, Funtana i Vrsar, ACI marina Rovinj, Pula i Pomer te marine Veruda do ACI marine Cres, ACI marine Opatija, marina Novi i Mitan u Novom Vinodolskom, marine Punat na otoku Krku te rapskih ACI marina Supetarska Draga i Rab.
Prošetali smo sjedištima marina, pregledali obližnje plaže, posjetili popularna sidrišta i skrovite uvale na ruti Patrole. Anketirali smo gotovo pet stotina nautičara - gostiju marina, zabilježili njihove ocjene, dojmove, primjedbe i sugestije, saslušali njihove životne priče i doživljaje... I o svemu smo tome opširno izvještavali na stranicama Jutarnjeg lista. Snimili smo i niz videopriloga sa zanimljivih mjesta i događaja, a javljali smo se i uživo - online.
Prva posada i šef Mladen Gerovac (u sredini s naočalama), u društvu Gorana Ogurlića, glavnog urednika Jutarnjeg (do njega), Ive Bašića, glavnog tajnika Min. turizma, Kristijana Pavića, direktora ACI-ja i drugih...
Je li ove godine nautički turizam u padu, ima li manje nautičara nego lani? Prema onome što smo vidjeli i zaključili tijekom razgovora u marinama - nije. Marine su većinom dobro popunjene, u čarter-marinama uglavnom smo samo nekoliko brodova zatekli na vezu - nebukiranih. A o broju brodova i nautičara govorile su pune uvale i sidrišta kada je vrijeme bilo lijepo, odnosno prepune marine kada je vrijeme bilo ružno.
Ljetne gužve
A kada se radi o cjelokupnom turizmu, također možemo posvjedočiti da su popularne plaže bile pune kupača i da je svim turističkim odredištima poput Rovinja, Vrsara, Pule, Cresa, Opatije, Novog Vinodolskog, Krka, Punta i Raba vladala uobičajena ljetna gužva.
Kada smo se u marinama raspitivali o broju brodova na stalnom vezu, čarteru i tranzitu, dobivali smo odgovore o blagom povećanju ili barem o istom onom stanju kao i lani. Svuda su samo spominjali vremenski loš svibanj, koji je donekle utjecao na ukupne dosadašnje rezultate dolaska gostiju.
Štoviše, u odnosu na prethodne dvije sezone patrole primijetili smo više luksuznih brodova dužih od 24 metra, onih koji već spadaju u kategoriju mega jahti. Upravo tome je najviše pridonijela iz temelja obnovljena i nedavno otvorena ACI marina Rovinj, čime je taj naš turistički dragulj dobio dodatnu vrijednost jer je postao dostupan nautičarima koji posjećuju St. Tropez, San Remo, Cannes, Nicu, Costu Smeraldu...
Obiteljski ugođaj
Zato je kod nekih dugogodišnjih posjetitelja naših marina, naviklih na blisko ozračje i obiteljski ugođaj, nova luksuzna ACI marina Rovinj izazvala svojevrsni šok, što zbog kulturne ali ljubazne i vrlo uslužne distanciranosti prema gostu radi poštivanja privatnosti, što zbog odgovarajućih visokih cijena veza.
Kada se radi o nautičkom turizmu visokog profila, otvara se još jedan problem na koji je naišla marina Novi u Novom Vinodolskom, prva hrvatska marina vrednovana s pet sidara. Riječ je o tome da sredina u kojoj se marina nalazi ne može zadovoljiti interese i očekivanja nautičara više platežne moći jer ni u mjestu, ni u okolici nema ni hotela visoke kategorije koji bi radio cijele godine, a kamoli odgovarajućih sadržaja usluga, Michelin restorana, luksuznih butika i kultnih dućana.
A kada je riječ o zadovoljstvu nautičara uslugama marina i stanjem u našem nautičkom turizmu, možemo već zaključiti da je broj onih koji su se lani žalili na skupoću i visinu boravišne pristojbe znatno manji. Najviše se primjedbi odnosi na razinu komfora u marinama, primjerice da toaletni prostor nije klimatiziran. A kada hvale, najviše simpatija osvajaju one marine koje su goste dočekale nečim novim: sanitarijama, bazenom, fitnessom, bogatijim društvenim životom...
Zapravo, glavni adut i vrijednost glavnine naših marina, osim spomenutih luksuznih i djelomice sezonskih, upravo je obiteljsko ozračje koje se od samog početka generacijama njegovalo. Kada je riječ o spoju luksuza i tog bliskog odnosa s gostima, možda je najbolji primjer marine Novigrad s četiri sidra koja nema čarter, nego samo vlasničke brodove. U njezinu je sklopu i hotel s četiri zvjezdice, bukiran i zimi. Tu je i dobar restoran sa svježom ribom od mjesnih ribara, povrćem iz istarskih vrtova, vinom iz istarskih vinograda, uljem iz istarskih maslinika...
Plutajući luksuz
Marina ima vrlo lijep cafe bar s terasom na kojoj sviraju bendovi i nastupaju poznati pjevači, a gosti mogu ići i u organizirani posjet poznatim vinarima, uljarima i proizvođačima istarskog sira. Marina Novigrad nova je na ruti naše patrole pa je iznosimo i kao primjer jednog novog oblika nautičkog turizma: organiziranja naselja usidrenih luksuznih plutajućih kućica na gatu lukobrana, kojih bi u iduće dvije godine trebalo biti 40. Kada smo u razgovorima spomenuli tu novu praksu, kod nekih vlasnika i voditelja marina ona je izazvala dvojbu spada li to uopće u nautički turizam.
Jednako tako dvojbu izaziva i dvojba trebaju li hrvatskom nautičkom turizmu uopće mega jahte jer one zahtijevaju posebnu infrastrukturu, tretman gostiju, prateću ponudu i sustav opskrbe. Većina nautičko-turističkih djelatnika s kojima smo razgovarali u marinama smatra da je za Hrvatsku najbolje, s obzirom na veličinu najvećeg broja marina, da i nadalje njeguje dosadašnji način nautičko-turističkog privređivanja koji se temelji na dosadašnjim gostima i njihovim brodovima između 10 i 15 metara dužine.
Članovi posade slijeva nadesno: skiper Milan Ilić, vođa Patrole Mladen Gerovac, novinarka Veronika Novoselac, fotoreporter Srđan Vrančić, novinari Tomislav Kukec i Filip Pavić
I još jedna velika novost na našem putu kroz marine sjevernog Jadrana: nove marine u Velebitskom kanalu. Zloglasna bura ovdje ulijeva strah u kosti svim moreplovcima, a posebno vikend-kapetanima. Zato je otvaranje dviju marina u Novom Vinodolskom, već spomenute marine Novi i njene susjede u uvali Muroskva - Mitan marine, odvažan poslovni potez ne bi li se tako i ovdje ohrabrio nautički turizam. Sudeći prema onome što smo vidjeli i čuli, obje su marine na najboljem putu da s burom naprave kompromis, a od nautičkog turizma - biznis.