Sve je izvjesnije da će se Sjedinjene Američke Države i formalno pridružiti Izraelu u ratu protiv Irana. Jer, bez američke pomoći čak ni Izraelci ne mogu uništiti glavni iranski nuklearni centar Fordow, sagrađen duboko u unutrašnjosti masivnog planinskog lanca.
"U Washingtonu rastu očekivanja da će Donald Trump uskoro odgovoriti na izraelske pozive i pokušati zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu, koristeći oružje za uništavanje bunkera koje samo Sjedinjene Države mogu osigurati", izvijestio je u srijedu CNN. Neimenovani američki dužnosnici su, pak, za ABC News rekli da bi takva odluka mogla biti donesena u sljedećih "ključnih" 24 do 48 sati.
Sjedinjene Države imaju bombu GBU-57 MOP koja može pogoditi ciljeve na dubini do 61 metra u Fordowu gdje se nalazi ključni iranski nuklearni objekt. Također imaju zrakoplov B-2 Spirit, koji može nositi tu megabombu od 13,6 tona, a prema postojećim podacima, ovi zrakoplovi smješteni su u američko-britanskoj bazi Diego Garcia u Indijskom oceanu, 2300 milja od Irana i unutar dometa B-2. Dakle, ako Izrael želi uništiti iranski nuklearni kapacitet, mora se obračunati s Fordowom, ali to može jedino ako se uključi Amerika.
Krajem 1990-ih Iran je pokrenuo tajni program za nabavu nuklearnog oružja. U kombinaciji sa službenim sloganom iranske vanjske politike "Smrt Izraelu!", to je poslužilo Benjaminu Netanyahuu, koji je u to vrijeme (1996.) postao izraelski premijer, da Iran proglasi glavnom prijetnjom i otad kuje planove za napad na iranska nuklearna postrojenja.
PROČITAJTE VIŠE > Trumpova nuklearna opcija, donosi odluku od koje su Obama i Biden zazirali: Slijedi napad na Fordow?
Prvo i najvažnije na popisu je postrojenje za obogaćivanje urana Fordow koje je početkom 2000-ih sagradio Korpus islamske revolucionarne garde. Nalazi se oko 20 kilometara sjeveroistočno od Qoma, svetog šijitskog grada i duhovne prijestolnice Irana, a sastoji se od pet tunela ukopanih u planine, niza podzemnih objekata i široke sigurnosne zone. Godine 2009. velika vanjska potporna konstrukcija već je bila u potpunosti sagrađena, a špijunske snimke detektirale su i ventilacijsko okno koje je ključno za cirkulaciju zraka u objektu. To okno je poslije skriveno i kamuflirano, što pokazuju i novije snimke.
Mnoge zemlje s nuklearnim potencijalom imaju slične podzemne objekte: u Sjedinjenim Državama to je kompleks Raven Rock u Pennsylvaniji, a u Rusiji je to Jamantau na Uralu. Osim toga, takvi objekti postoje u Kini i Sjevernoj Koreji.
Međutim, Iran je počeo gradnju elektrane Fordow nakon što je službeno objavio zatvaranje svojega vojnog nuklearnog programa. Islamska Republika priznala je njezino postojanje tek u rujnu 2009., nakon što su Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska objavile obavještajne podatke u zajedničkom istupu Baracka Obame, Nicolasa Sarkozyja i Gordona Browna. U to su vrijeme čak i Rusija i Kina, koje su vjerojatno pomagale Islamskoj Republici u razvoju njezina nuklearnog programa, osudile iransku tajnost, ali, unatoč tome, Fordow je počeo s radom krajem 2011. godine.
Četiri godine poslije, 2015., kao dio takozvanog nuklearnog sporazuma Baracka Obame, Iran je pristao prestati obogaćivati uran u Fordowu i pretvoriti objekt u istraživački centar. Međutim, 2018. godine novi američki predsjednik Donald Trump povukao se iz sporazuma pa je, kao odgovor na američki pritisak, Iran nastavio obogaćivati uran u Fordowu. Iran je 2019. godine najavio da će tamo obogatiti uran na pet posto, a zatim na 20 posto, da bi Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) 2023. otkrila prisutnost urana obogaćenog na 83,7 posto, što je blizu razine potrebne za izgradnju nuklearnog oružja, podsjetio je ovih dana Financial Times.
PROČITAJTE VIŠE > Može li Izrael uništiti iranska nuklearna postrojenja: ‘Postoji samo jedan način da se probiju. A za to im trebaju Amerikanci...‘
Izrael je 13. lipnja pokrenuo zračne napade na ključna iranska nuklearna postrojenja, uključujući Natanz. No, Izraelci nisu niti pokušali bombardirati postrojenje Fordow, koje je zaštićeno s nekoliko stotina metara stijena, nego su udarili na okolnu protuzračnu obranu. Prema izvješću IAEA-e, podzemni objekti u Fordowu nisu pogođeni napadima, a postrojenje nastavlja s radom. Iran je objavio da je šteta od napada ograničena, ali je potvrdio da su neki nadzemni objekti oštećeni. Izrael sam vjerojatno neće moći uzrokovati kritičnu štetu Fordowu. Za to bi bile potrebne bombe kakve ima samo SAD.
Opasnost da Iran proizvede nuklearno oružje nije nerealna. Stručnjaci koje je intervjuirao Financial Times upozoravaju da bi, ako Teheran odluči krenuti tim putem, Fordow mogao igrati ključnu ulogu. Na temelju trenutačnih zaliha visokoobogaćenog urana, Iran bi mogao proizvesti materijal za devet nuklearnih bojevih glava u roku od tri tjedna. Uostalom, i nedavno izvješće IAEA-e sugerira da je Iran u Fordowu povećao proizvodnju obogaćenog urana na razinu od 60 posto, a postrojenje sada sadrži 2700 centrifuga.
"Značajno povećana proizvodnja i akumulacija visokoobogaćenog urana od strane Irana, jedine države bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav nuklearni materijal, izaziva ozbiljnu zabrinutost", navodi IAEA u izvješću od 31. svibnja.
S druge strane, prema izvorima CNN-a u američkim obavještajnim službama, Iran neće biti u stanju napraviti nuklearno oružje još najmanje tri godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....