Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Država, razmatra vojnu operaciju kojom bi pribavio preko 450 kilograma uranija s iranskog teritorija, javlja Wall Street Journal (WSJ). Izvješće nije neovisno potvrđeno, a WSJ se poziva na neimenovane američke dužnosnike. Oni kažu kako Trump još nije donio finalnu odluku, ali da je otvoren za tu ideju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegova središnjeg cilja, a to je zaustavljanje Irana da napravi nuklearno oružje.
Opravdanje je to da Iran već godinama ograničava pristup inspektorima i nije im dopustio posjet trima postrojenjima za obogaćivanje urana koja su Sjedinjene Države bombardirale prošlog lipnja.
Odgovor iz Irana
Ubrzo je stigao odgovor iz Teherana. Iranski zastupnik Alaedin Borudžerdi izjavio je za državnu televiziju da bi Teheran trebao razmotriti izlazak iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, što je potez koji već dulje zagovaraju tvrde struje u iranskom političkom vrhu. "Zašto bismo prihvaćali ograničenja? Ionako ne tražimo nuklearno oružje, ali ne možemo poštovati pravila igre dok nas istodobno bombardiraju", zaprijetio je Borudžerdi.
Međutim, ova operacija je jako rizična. Ekipe američkih komandosa morale bi letjeti do lokacija, vjerojatno pod vatrom iranskih projektila zemlja-zrak i dronova. Nakon što stignu, borbene trupe morale bi osigurati perimetre kako bi inženjeri s opremom za iskopavanje mogli pretraživati ostatke i provjeravati mine i zamke. Vađenje materijala bi trebao provesti elitni tim za specijalne operacije posebno obučen za uklanjanje radioaktivnog materijala iz zone sukoba. Visoko obogaćeni uran vjerojatno se nalazi u 40-50 posebnih cilindara koji nalikuju ronilačkim bocama, koje se moraju staviti u transportne bačve radi zaštite od nezgoda. Stručnjaci smatraju da bi cijela operacija mogla trajati čak tjedan dana, a Iranci sigurno ne bi samo gledali.
Izrael i Sjedinjene Države već su pokušali uništiti iranski nuklearni program u ljeto 2025. Trump je tada izjavio da je sva teheranska infrastruktura "izbrisana s lica zemlje", što je odmah izazvalo ozbiljne sumnje. Do tada je Iran je akumulirao otprilike 400 kilograma uranija obogaćenog na 60% izotopa U-235 - izotopa koji se koristi u atomskim bombama. Postojalo je nekoliko centrifugalnih kompleksa za daljnje obogaćivanje, a postrojenje za proizvodnju metalnih proizvoda od obogaćenog uranija trebalo je biti pokrenuto kao idući nužan korak za proizvodnju bombe. Iran je prethodno tajno provodio eksperimente za stvaranje inicijatora bombe. Sve vrijeme igrao je suptilnu igru: zemlja je odbijala priznati svoj plan za stvaranje bombe, iako je sve upućivalo da je to krajnji cilj iranskog režima.
Gdje je uran?
Dio te infrastrukture uništen je izraelskim i američkim napadima u lipnju 2025. Ali ne sve: zalihe obogaćenog uranija "nestale su". Vjerojatno se nalaze u podzemnom postrojenju u Isfahanu, oštećenom napadima. Novi podzemni kompleks ispod planine u Natanzu također je ostao netaknut. Nadalje, sudbina još jednog podzemnog kompleksa za obogaćivanje ispod planine u Fordowu, koji je pogođen američkim napadima, ostaje nejasna, ali primijećeni su radovi na obnovi. Ukratko, iako je donedavni ajatolah Ali Hamenei tvrdio da Iran ne treba atomsku bombu, stvarnost ga je demantirala.
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja ključni je međunarodni sporazum kojim se nastoji spriječiti širenje nuklearnog naoružanja, a potpisnice se obvezuju da neće razvijati nuklearno oružje te dopuštaju inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju. Iran je ratificirao Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) 1970. godine.
Dana 24. ožujka Trump je rekao je da su se iranski pregovarači složili da Iran nikada neće nabaviti nuklearno oružje. Iran je kasnije demantirao Trumpa, a iranska državna televizija izvijestila je da je Teheran odbacio američki prijedlog o prekidu vatre od 15 točaka i predstavio vlastiti plan za okončanje rata.
Potom su u petak, 27. ožujka, američko-izraelske snage napale dva nuklearna postrojenja u Iranu. Prvi napad bio je usmjeren na postrojenje za tešku vodu u Hondabu, na sjeverozapadu Irana. Ovo postrojenje, zajedno s reaktorom koji se tamo nalazi, bilo je meta izraelskih napada i u lipnju 2025.
Situacija eskalira
Drugi napad bio je usmjeren na proizvodni pogon u Ardakanu u pokrajini Yazd. Iranci ondje proizvode koncentrat uranijeve rude, poznat kao "žuti kolač", koji je rana faza prerade uranija. Američke vlasti vjeruju da je u tim napadima uništeno oko 33 posto iranskog raketnog arsenala, izvijestio je Reuters pozivajući se na četiri američka izvora koja su tražila da ostanu anonimni. Prema tim izvorima, sudbina još jedne trećine iranskog arsenala ostaje nejasna, ali bombardiranja su vjerojatno oštetila, uništila ili zakopala rakete pohranjene u podzemnim tunelima i bunkerima.
Ubrzo nakon toga, Ebrahim Rezaei, glasnogovornik parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost, putem Facebooka je objavio kako bi "Iransko daljnje članstvo u NPT-u bilo besmisleno. Ugovor nam nije donio nikakve koristi. NPT ne samo da nije uspio zaštititi našu zemlju od napada nuklearnih sila, već su naši nuklearni objekti više puta bili meta napada, a međunarodni dokumenti i sporazumi potpuno su ignorirani".
Shariati je dodao da iranska vlada i parlament "hitno razmatraju" iransko povlačenje iz NPT-a. Dokument o tom pitanju već je objavljen na parlamentarnoj web stranici i uskoro će ga raspravljati zastupnici. Novi međunarodni sporazum o razvoju mirnodopskih nuklearnih tehnologija bio bi razvijen u suradnji s, među ostalim, blokom BRICS, koji uključuje Iran. Uključuje i Kinu, Rusiju, Brazil, Indiju, Južnu Afriku, Saudijsku Arabiju, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Indoneziju.
Situacija eskalira, a sve opcije još uvijek su moguće, pa i američka akcija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....