ŽENEVA - Ateisti i drugi skeptici trpe progon i diskriminaciju u mnogim dijelovima svijeta, a najmanje u sedam država prijeti im smrtna kazna objave li javno svoja uvjerenja, navodi se u izvješću objavljenom u ponedjeljak u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.
Studija koju je pripremila Međunarodna humanistička i etička unija (IHEU), pokazuje da državne ustanove i pripadnici službene religije u nekim islamskim zemljama primjenjuju oštre, a ponekad i brutalne metode prema "nevjernicima".
Međutim, izvješće IHEU-a u kojem je više od 120 humanista, ateista i sekularnih organizacija iz preko 40 zemalja, otkriva da i neke europske zemlje te Sjedinjene Države favoriziraju vjernike, a isključuju ateiste i humaniste.
Izvješće naslovljeno "Sloboda mišljenja 2012", pokazuje kako postoje Zakoni koji ateistima odriču pravo na postojanje, ograničuju im slobodu vjerovanja i izražavanja, uskraćuju pravo na državljanstvo i ograničuju pravo na sklapanje braka.
Postoje i zakoni koji ateistima "otežavaju pristup javnom obrazovanju, brane im obnašanje javnih i državnih dužnosti, kažnjavaju kritiziranje vjere i progone ih jer su odbacili vjeru svojih roditelja".
Heiner Bielefeldt, posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, pozdravio je izvješće i rekao da su ateisti zaštićeni globalnim sporazumima o ljudskim pravima, ali svijest o tome nije razvijena.
Studija provedena u 60 država pokazuje da osoba koja se izjašnjava kao ateist ili se odrekla službene vjeroispovijesti može biti kažnjena smrću u Afganistanu, Iranu, na Maldivima, Pakistanu, Mauritaniji, Saudijskoj Arabiji i Sudanu.
Ne navode se noviji slučajevi izvršenja smrtne kazne zbog ateizma no on je uključen u druge optužbe.
Neke islamske države kao što su Bangladeš, Egipat, Indonezija, Kuvajt i Jordan potpuno i strogo brane iznošenje ateističkih ili humanističkih stajališta o religiji prema zakonu koji brani "svetogrđe".
U nekima od tih država, primjerice u Maleziji, državljani se moraju registrirati kao pripadnici islama ili neke manje vjeroispovijesti, no njihov je broj ograničen i obično uključuje samo kršćanstvo i judaizam. Zato ateisti i humanisti moraju lagati žele li službene dokumente potrebne za studij, put u inozemstvo ili samo vozačku dozvolu.
Europske i države subsaharske Afrike, Latinske te Sjeverne Amerike izjašnjavaju se kao sekularne države, no favoriziraju kršćanske crkve u pristupu obrazovanju i drugim javnim službama, piše IHEU.
U Grčkoj i Rusiji država gorljivo štiti pravoslavnu crkvu od kritika, a crkvi daje uvaženo mjesto na državnim blagdanima i svečanostima.
U Velikoj Britaniji biskupi Anglikanske crkve automatski dobijaju mjesta u gornjem domu.
U Sjedinjenim Državama sloboda vjeroispovijesti je zaštićena, no prevladava takvo društveno i političko ozračje da se "ateisti i nevjernici smatraju manjim Amerikancima, ili neamerikancima".
U najmanje sedam američkih država ustavne odredbe brane ateistima obnašanje javne dužnosti, a u jednoj državi - Arkansasu, na snazi je zakon koji brani ateistima da svjedoče na sudu, navodi izvješće.