KRAJ REŽIMA

Cijeli svijet danas promatra hoće li nacija s više od 170 milijuna ljudi potonuti u krvoproliće

Ustanak o kojem su deseci milijuna mladih sanjali, nadajući se da će zacrtati novi smjer za njihovu zemlju, nadahnuo je i druge pokrete

Studentski prosvjedi u Dhaki, fotografija iz 2024. godine

 Zabed Hasnain Chowdhury/zuma Press/profimedia
Ustanak o kojem su deseci milijuna mladih sanjali, nadajući se da će zacrtati novi smjer za njihovu zemlju, nadahnuo je i druge pokrete

Bangladeš u četvrtak glasa na prvim izborima otkako su prosvjedi svrgnuli dugogodišnju čelnicu Sheikhu Hasinu, koja je pobjegla helikopterom dok su građani upadali u njezinu rezidenciju u ljeto 2024. godine. Ustanak o kojem su deseci milijuna mladih sanjali, nadajući se da će zacrtati novi smjer za njihovu zemlju, nadahnuo je i druge pokrete predvođene mladima protiv korupcije i nepotizma, pomažući srušiti vlade u Nepalu i Madagaskaru.

Mnogi su sretni što je završilo 15 godina Hasinine vladavine, piše CNN, jer je bila obilježena optužbama za namještene izbore, pljačku državnih resursa i brutalno gušenje bilo kakvog protivljenja režimu. Dvoje kandidata koji će se najvjerojatnije natjecati za njezinu poziciju, ipak ne predstavljaju ono za što su se prosvjednici borili.

image

Sheikh Hasina, fotografija iz 2018. godine

Sunil Sharma/zuma Press/profimedia

Jedan je 60-godišnji potomak političke dinastije koja desetljećima dominira bangladeškom politikom. Drugi je 67-godišnji islamistički vođa čija stranka na izborima ne kandidira nijednu ženu.

- Sanjali smo o zemlji u kojoj bi svi ljudi, bez obzira na spol, rasu, religiju, imali jednake prilike. Očekivali smo promjene politika i reforme, ali ovo je daleko od onoga o čemu smo sanjali - istaknuo je Sadman Mujtaba Rafid, koji je sudjelovao u prosvjedima.

Hasinin pad započeo je studentskim demonstracijama zbog kvota za radna mjesta u državnoj službi. Kao odgovor, njezina je vlada pokrenula krvavi obračun koji je samo dodatno potaknuo pokret i izveo još više ljudi na ulice. Prosvjedi su se ubrzo proširili na cijelu zemlju, a kada je vojska rekla da neće pucati na prosvjednike, bilo je jasno da je Hasinina vladavina završila.

Studenti su upali u njezinu službenu rezidenciju u kolovozu 2024. godine, razbijali zidove i pljačkali, prisilivši je da pobjegne u susjednu Indiju. Prošlog studenoga sud u Dhaki osudio je Hasinu na smrt u odsutnosti, zbog njezine uloge u nemirima u kojima je, prema procjeni Ureda UN-a za ljudska prava, ubijeno oko 1.400 ljudi.

image

Prosvjednici u rezidenciji Sheikhe Hasine, fotografija iz 2024. godine

Aa/abaca/abaca Press/profimedia

Bangladeš traži njezino izručenje kako bi se suočila s pravdom za zločine za koje ona tvrdi da ih nije počinila. Njezinoj Awami ligi zabranjeno je sudjelovanje na predstojećim izborima. Odsutnost Hasine i njezine stranke bila je idealna za njezina povijesnog suparnika, Bangladešku nacionalističku stranku (BNP). Vođa Tarique Rahman, sin bivše premijerke i ogorčene Hasinine suparnice, pokojne Khalede Zije, vratio se u Bangladeš nakon 17 godina egzila i sada je percipiran kao glavni favorit za pobjedu.

image

Tarique Rahman

Zabed Hasnain Chowdhury/zuma Press/profimedia

Povratak uživa i Jamaat-e-Islami, najveća islamistička stranka u zemlji, koja doživljava preporod nakon godina potiskivanja pod Hasinom. U međuvremenu, Nacionalna građanska stranka (NCP), politička stranka koju su studenti osnovali nakon ustanka, teško se probija u bangladešku razjedinjenu i često nasilnu političku scenu.

Krajem prosinca iznenadili su mnoge kad su objavili savez s Jamaat-e-Islami, strankom koja nije istaknula nijednu kandidatkinju, zbog čega većina mladih ovo doživljava kao izdaju. Pakt je, kaže Naomi Hossain, profesorica razvojnih studija na SOAS University of London, djelomično stvoren i zbog zaštite.

image

Mural Sheikhe Hasine u Dhaki

Rehman Asad/zuma Press/profimedia

- Neki u NCP-u imaju dobre izglede osvojiti mjesta ako se udruže s Jamaatom. U nasilnom političkom okruženju parlamentarni status pruža zaštitu, a bez njega čelnici strahuju da bi bili ranjivi na odmazdu - objasnila je Hossain.

Niz nasilnih sukoba usmjerenih na kandidate i vjerske manjine dodatno je uznemirio javnost. Privremena vlada, koju vodi nobelovac Muhammad Yunus, suočila se s kritikama jer nije uspjela održati zakon i red u zemlji. Unatoč svemu, mnogi nove izbore opisuju kao prve slobodne i poštene u više od desetljeća, prenosi CNN.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. lipanj 2026 10:51