Audiozapis do kojeg je došao BBC razotkrio je što najviše zabrinjava vođu talibana. Ne radi se o vanjskoj prijetnji, već onoj iz same unutrašnjosti Afganistana, zemlje nad kojom su talibani preuzeli kontrolu nakon sloma prethodne vlade i povlačenja SAD-a tijekom 2021. godine.
U procurjelom audiozapisu može se čuti vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada kako govori da bi unutarnje nesuglasice na kraju mogle sve srušiti. Upozorio je na “insajdere u vladi” koji su međusobno suprotstavljeni unutar Islamskog Emirata, koji su talibani uspostavili kako bi upravljali zemljom.
- Kao posljedica tih podjela, Emirat će se raspasti i završiti - upozorio je Akhundzada.
Govor, održan pred pripadnicima talibana u gradu Kandaharu u siječnju 2025. godine, dodatno je raspirio glasine o razilaženjima na samom vrhu talibana, koje su mjesecima kružile. Riječ je o raskolu koji je vodstvo talibana uvijek poricalo.
Te su glasine potaknule BBC da započne jednogodišnju istragu, provodeći više od 100 intervjua s aktualnim i bivšim pripadnicima talibana, kao i lokalnim izvorima, stručnjacima i bivšim diplomatima. Pristali su ne otkrivati njihov identitet iz sigurnosnih razloga.
Dvije struje
Mapirali su, kaže BBC, dvije jasno razlučive skupine na samom vrhu talibana, svaku s vlastitom, suprotstavljenom vizijom Afganistana. Jedna je u potpunosti odana Akhundzadi, koji vodi zemlju prema svojoj viziji strogog Islamskog Emirata, izoliranog od suvremenog svijeta, u kojem vjerske osobe odane njemu kontroliraju svaki aspekt društva.
Druga se sastoji od moćnih pripadnika talibana, uglavnom smještenih u gradu Kabulu, koji zagovaraju Afganistan koji, iako se i dalje drži stroge interpretacije islama, surađuje s vanjskim svijetom, gradi gospodarstvo zemlje te čak dopušta djevojčicama i ženama pristup obrazovanju, koje im je trenutačno uskraćeno iznad osnovne škole.
Ujedinjeni narodi pozvali talibane da obnove pristup internetu i telekomunikacijama
Ključno je pitanje uvijek bilo hoće li kabulska skupina, sastavljena od ministara iz talibanskog kabineta, moćnih boraca i utjecajnih vjerskih osoba koji zapovijedaju potporom tisuća lojalista, ikada na smislen način izazvati Akhundzadu.
Prema talibanima, Akhundzada je apsolutni vladar skupine, čovjek koji odgovara samo Allahu i kojeg se ne dovodi u pitanje. Preokret se dogodio kad je donesena odluka o gašenju interneta, koja je raskol između najmoćnijih ljudi u zemlji pretvorila u izravan sukob njihovih želja.
Krajem rujna Akhundzada je naredio gašenje interneta i telefonskih veza, čime je Afganistan ostao odsječen od ostatka svijeta. Tri dana kasnije internet je ponovno bio uključen, bez ikakvog objašnjenja. Ono što se događalo iza kulisa bilo je seizmičko, kažu izvori BBC-ja. Kabulska skupina postupila je protiv Akhundzadine naredbe i ponovno uključila internet.
- Talibani su, za razliku od svih drugih afganistanskih stranaka ili frakcija, iznimni po svojoj koheziji. Nije bilo raskola, čak ni ozbiljnijeg neslaganja. U DNK pokreta ugrađeno je načelo poslušnosti nadređenima, a u konačnici Akhundzadi. Upravo zato je čin ponovnog uključivanja interneta, protiv njegove izričite naredbe, bio tako neočekivan i značajan - objašnjava stručnjak za Afganistan koji proučava talibane još od njihova osnutka.
Porast nezadovoljstva
Bivši pripadnik talibana, koji je kasnije služio u afganistanskoj vladi uz potporu SAD-a, navodi kako je Akhundzada “od samog početka nastojao formirati vlastitu snažnu frakciju”.
- Iako u početku nije imao priliku, kada je jednom stekao vlast, počeo je to činiti vješto, šireći svoj krug koristeći autoritet i položaj - dodaje izvor BBC-a.
Uredbe su se počele objavljivati bez savjetovanja s talibanskim ministrima sa sjedištem u Kabulu i uz malo obzira prema javnim obećanjima danim prije preuzimanja vlasti, primjerice o dopuštanju djevojčicama pristup obrazovanju. Zabrana obrazovanja, zajedno sa zabranom rada žena, ostaje jedan od “glavnih izvora napetosti” između dviju skupina, navodi se u pismu UN-ova nadzornog tijela iz prosinca.
Talibani zabranili 679 akademskih knjiga i udžbenika za afganistanska sveučilišta
U međuvremenu, drugi insajder rekao je BBC-ju da Akhundzada, koji je karijeru započeo kao sudac u talibanskim šerijatskim sudovima 1990-ih, postaje “još rigidniji” u svojim vjerskim uvjerenjima. Akhundzadina ideologija već je bila takva da je, prema riječima dvojice talibanskih dužnosnika, nakon smrti njegova sina 2017. godine, ne samo znao nego i odobravao sinovu odluku da postane bombaš samoubojica.
- Za svaku odluku koju donosi kaže: “Odgovaram Allahu, na Sudnji dan bit ću pitan zašto nisam poduzeo neku radnju” - objasnio je trenutačni dužnosnik talibanske vlade za BBC.
Drugi pripadnik talibana rekao je da je Akhundzada nekad održavao “redovite konzultacije”, no sada “većina ministara talibana čeka danima ili tjednima”. Izvješća sugeriraju da izdaje izravne zapovijedi, zaobilazeći ministre u Kabulu.
Unutar kabulske skupine nezadovoljstvo je raslo, a savezi su jačali.
- Oni su ljudi koji su vidjeli svijeta, stoga vjeruju da njihova vlada, u sadašnjem obliku, ne može opstati - rekao je jedan analitičar BBC-ju. Kabulska skupina želi Afganistan koji bi se kretao prema modelu zaljevskih država.
Zabrinuti su zbog koncentracije moći Akhundzade, prirode i provedbe zakona o moralu, načina na koji bi se talibani trebali odnositi prema međunarodnoj zajednici te obrazovanja i zapošljavanja žena. No, unatoč zagovaranju većih prava za afganistanske žene, kabulska skupina ne opisuje se kao umjerena.
Umjesto toga, insajderi ih vide kao “pragmatične”, s neslužbenim vodstvom u rukama Baradara, osnivača talibana koji i dalje uživa veliku lojalnost.
Promjene stavova kabulske skupine nisu prošle nezapaženo.
- Sjećamo se da su oni nekad razbijali televizore, a sada se sami pojavljuju na televiziji - rekao je jedan analitičar.
Ipak, analitičari i insajderi iznova su ponavljali BBC-ju da je otvoreno suprotstavljanje vrhovnom vođi Akhundzadi malo vjerojatno, sve dok nisu prekršili naredbu o gašenju interneta. Najvidljiviji otpor uredbama Akhundzade dotad je bilo neprovođenje propisa poput zabrane brijanja brade u regijama pod kontrolom dužnosnika sklonih kabulskoj skupini.
Razlike u mišljenju
Vrhovni vođa talibana također ne vjeruje internetu, dok kabulska skupina smatra da moderna država bez njega ne može opstati. Najmoćniji ministri kabulske skupine stoga su se udružili i uvjerili premijera sa sjedištem u Kabulu, Mullu Hassana Akhunda, da naredi ponovno uključivanje interneta.
Mnogi koji su se ranije otvoreno suprotstavili Akhundzadi platili su visoku cijenu. U veljači 2025. godine tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova morao je pobjeći iz zemlje nakon što je javno upozorio da se vodstvo udaljava od “Božjeg puta čineći nepravdu prema 20 milijuna ljudi”, aludirajući na zabranu obrazovanja žena.
Nakon ponovnog uključenja interneta, krenula su nagađanja o tome što slijedi. Izvor blizak kabulskoj skupini sugerirao je da će ministri postupno biti uklonjeni ili degradirani. Međutim, jedan insajder sugerirao je BBC-ju da je možda vrhovni vođa bio taj koji je popustio “jer se boji takvog otpora”.
Zabihullah Mujahid, glasnogovornik talibanske vlade, zanijekao je bilo kakav raskol.
- Nikada nećemo dopustiti da se podijelimo, svi dužnosnici i vodstvo znaju da raskol može biti štetan za sve - rekao je BBC-ju početkom siječnja.
Ipak, priznao je da među pripadnicima talibana postoje “razlike u mišljenju”, ali ih je usporedio s nesuglasicama unutar obitelji. Sredinom prosinca činilo se da su te razlike ponovno isplivale na vidjelo.
Jedan od pripadnika talibana tijekom molitve se obratio okupljenima, upozoravajući da svatko tko “dođe na vlast zahvaljujući povjerenju, ljubavi i vjeri naroda, a zatim taj isti narod napusti ili zaboravi… nije vlada”.
- Kao i uvijek… nakon očitog neslaganja unutar samog vrha Emirata, ostaje pitanje hoće li riječi ikada dovesti do djela? Zasad nisu - zaključio je jedan stručnjak za BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....