Donji dom njemačkog zakonodavnog tijela, Bundestag, prihvatio je zakon o mirovinama "kancelarskom većinom" (Kanzlermehrheit), gotovo svim glasovima kojima raspolaže vladajuća koalicija Kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD).
Izbjegnuta je tako kriza unutar skupine CDU/CSU, a zatim i koalicijska, jer je od 328 njihovih zastupnika, 12 više od natpolovične većine (Bundestag broji 630 ljudi s pravom glasa), 319 glasalo za prijedlog vlade: devet nije. Ukupno je glasalo 597 zastupnika, 53 su bila suzdržana, a 225 je bilo protiv, cijeli zastupnički klub radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD), druge političke snage u Bundestagu i dio Zelenih. Suzdržana je bila većina kluba stranke Die Linke (Ljevica) - ima 64 glasa - kako su i bili najavljivali.
Uvjet za suradnju
Zakon o mirovinama dogovoren je kao jedan od SPD-ovih uvjeta za sklapanje koalicije, a definira održavanje razine mirovine na 48 posto plaće do 2031. godine. Izračunava se usporedbom standardne mirovine s prosječnim prihodom i bez zakona mirovine bi za nekoliko godina zaostajale za razvojem plaća. Prijedlog zakona ministrice rada Bärbel Bas (SPD) ima dugoročne učinke nakon 2031. godine jer će se naknadna povećanja mirovina temeljiti na tada postignutoj razini, koja će biti viša nego da zakon nije donesen. Prema njemačkom mirovinskom osiguranju (DRV), to će koštati dodatnih 111 milijardi eura od 2032. do 2040. godine.
Ovo potonje bilo je razlog pobune unutar CDU-a jer se mladež, koja ima 18 glasova u Bundestagu, pobunila protiv dodatnog plaćanja za mirovine starijih. Merz ih je u više navrata nastojao skloniti da prihvate zakon, ali jezgrena skupina glasala je protiv. Pascal Reddig, jedan od predvodnika mladeži, prije glasanja još jednom je obrazložio da demografske promjene neće čekati sljedeće izbore. "Mirovinski paket predviđa dodatne troškove od 120 milijardi. To će onesposobiti proračun. Mirovinski paket tako nastavlja praksu iz prošlosti. Troškovi bi se odredili, reforme odgodile.
To više ne može i neće funkcionirati", rekao je Reddig dodajući da prijedlog zakona ide protiv njegovih temeljnih uvjerenja. "Zato sam odlučio ne glasati za prijedlog zakona", rekao je. Protiv je glasao i drugi čelnik frakcije Johannes Winkel koji je rekao da izglasani paket čini potrebu reforme [mirovinskog sustava] još nužnijom. Kancelar Merz je bio najavio da će vlada, odmah nakon što se prihvati ovaj zakonski paket, organizirati radnu skupinu koja će se baviti reformom, ali to nije bilo dovoljno mladim CDU-ovcima velikih ambicija da ga podrže.
Interesantna je reakcija Larsa Klingbeila, vicekancelara i ministra financija, istodobno supredsjedatelja SPD-a (uz Bas), kojem je laknulo, piše Frankfurter Allgemeine. Koalicija sada može neko vrijeme staviti "debate na stranu", umirovljenici su dobili znak da vlada misli na njih, ali je dodao da je mladež CDU-a iznijela valjane argumente i sada sve treba raspraviti stručna komisija. Klingbeil, koji se više puta javno sukobio s Merzom, nakon trenutka slabosti odmah prelazi na rječnik kampanje: "SPD mora predvoditi put hrabrim odlukama. Zemlja treba strukturne reforme." Trebalo bi ga podsjetiti da je SPD na vlasti od 2013. godine i da sve to vrijeme nije učinio ništa da se provedu vitalne promjene da bi se ekonomija mogla suočiti s izazovima.
Najava suzdržanosti
Prihvaćanje zakona nije bilo sporno jer je opozicijska Die Linke u srijedu objavila da će se suzdržati od glasanja o mirovinskom zakonskom paketu da bi osigurala prihvaćanje. Vladi bi bila dovoljna većina glasova, nije nužna natpolovična, ali bi zakon prošao uz podršku radikalne političke opcije. Nije riječ o pokušaju da se približe vladajućoj koaliciji, što je proces koji, izgleda, pratimo u Hrvatskom saboru, nego da osvoje važne političke poene: umirovljenici čine veliko i svake godine sve veće biračko tijelo - i Njemačka se suočila s demografskim teškoćama.
Heidi Reichinnek, šefica parlamentarnog kluba Die Linke, rekla je da će se suzdržati da bi zaštitila umirovljenike, a ne pomogla koaliciji, optužujući konzervativce za "igranje igara moći preko leđa milijuna". Stav je to kojim će privući podršku javnosti, parlamentarni su izbori daleko, ali 16 je saveznih država, i već u ožujku su izbori u dvije od njih.
Pad vlade, kako tumači Holger Schmieding iz banke Berengerg, nije izgledan. "Opcije osim trenutačne koalicije su ili nestabilna manjinska vlada CDU/CSU pod vodstvom Merza (s čime Njemačka nema iskustva, op.a.) ili novi izbori i čine se neprihvatljivima gotovo svim članovima trenutačne koalicije pa će se truditi pronaći izlaz", objavio je. Kao i svaki mudri prorok, ne isključuje niti jednu opciju.
Afd-u godi situacija
Situaciju, osim Die Linke, koristi i AfD čiji zastupnik Thomas Stephan nakon glasanja proziva vladu da se pokazala nesposobnom i "preplašila umirovljenike", kojima bi se trebala ispričati. "Tko god moli za vlastitu većinu, odavno ju je izgubio", kaže Stephan. Teza je to koja je prisutna u političkom diskursu od dolaska Merza na vlast jer je za kancelara izglasan tek u drugom krugu pa ga prati kletva: "Je li u stanju voditi državu s ovom koalicijom?"
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....