RASTE PRITISAK

Cenzori u Rusiji rade prekovremeno zadnjih dana: Vlasti zatvaraju neovisne medije, prijete i Wikipediji

Zastupnici u Dumi sastat će se u petak kako bi raspravljali o donošenju zakona koji bi širenje "dezinformacija" o ruskoj invaziji svrstao pod kazneno djelo

Uhićenja u Moskvi

 Kirill Kudryavtsev/AFP

Glavna fraza u Rusiji postala je: "закрывать лавочку" - zatvoriti trgovinu (ključ u bravu). To je glavni urednik radija Eho Moskve Aleksej Venediktov rekao da njegova radiopostaja mora učiniti ako joj se ne dopusti uređivačka neovisnost. U utorak je savezni cenzor, Ruska agencija za cenzuru Roskomnadzor, uklonio vodeći liberalni medij Eho Moskve i nezavisnu televizijsku mrežu Dožd iz ruskog etera zbog kršenja vladine zabrane da se ruski napad na Ukrajinu naziva invazijom ili ratom.

Natalija Sindejeva, osnivačica Dožda, izjavila je da je televizija pokušala udovoljiti zahtjevima cenzora i ne nazivati operaciju u Ukrajini invazijom, ''ali gosti nisu''.

''Gosti koje pozivamo u naše emisije govore onako kako smatraju da je potrebno. Bilo je nemoguće ispuniti zahtjeve, ali dali smo sve od sebe''.

Ruska agencija za cenzuru zaprijetila je da će blokirati i Wikipediju u Rusiji ako sa svojih web stranica ne izbriše informacije o pogibijama ruskih vojnika i vojnom nasilju nad civilima. Urednici Wikipedije u Rusiji primili su u utorak dopis agencije u kojem se tvrdi da članak ''Ruska invazija na Ukrajinu 2022.'' sadrži lažne informacije - lažan popis ruskih vojnih žrtava i poginulih ukrajinskih civila i djece.

Policija je, navodno, izvršila raciju u uredima VK-Medije, izdavačke grupe koja je u srijedu objavila antiratne poruke na naslovnim stranicama nekoliko lokalnih novina u gradovima na Uralu. Policajci su, navodno, zaplijenili sve primjerke novina koje izlaze u gradovima gotovo 2000 kilometara od Moskve. U novinama je objavljena antiratna peticija s QR kodom koji čitatelje upućuje na internetsku stranicu na kojoj se mogu potpisati. Na stranici je prikupljeno više od milijun potpisa.

U međuvremenu, velike kompanije odgovorile su odbijanjem daljnje suradnje s Rusijom. Američki streaming servis Netflix trebao je od 1. ožujka započeti s emitiranjem 20 ruskih televizijskih postaja, uključujući Channel One, NTV i kanal koji vodi ruska pravoslavan crkva Spas, no odbio je suradnju. ''S obzirom na trenutnu situaciju, ne planiramo dodati ove kanale našoj usluzi'', rekao je glasnogovornik Netflixa.

U utorak navečer i Apple je odlučio prekinuti prodaju i ograničiti usluge uključujući Apple Pay i Apple Maps. Prije je Google novinskim tvrtkama koje financira ruska vlast ograničio alate za oglašavanje, kao i neke značajke na YouTubeu. Svoje usluge su za Rusiju ograničile i društvene mreže Facebook, Instagram i Twitter. Meta je poručila da će globalno reducirati sadržaj Facebook stranica i Instagrama koji su pod kontrolom ruskih državnih medija, kao i objave koje sadrže poveznice prema njima.

Zastupnici u Dumi sastat će se 4. ožujka kako bi raspravljali o donošenju zakona koji bi širenje "dezinformacija" o ruskoj invaziji svrstao pod kazneno djelo. Kremlj smatra da se trenutno protiv njih vodi kampanja digitalnog širenja lažnih vijesti posebice pod utjecajem Zapada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. listopad 2022 20:12