Češka je 88 godina čekala na otvaranje misterioznog pisma. Zapečaćeno je i otvara se u petak ujutro. Teorija je pregršt

U petak ujutro, češki će predsjednik u svojoj ljetnoj rezidenciji otvoriti omotnicu koja je bila zapečaćena punih 88 godina.

Napisao ju je i izdiktirao Tomáš Garrigue Masaryk, utemeljitelj Čehoslovačke, neposredno prije svoje smrti 1937. godine. Pismo je preživjelo nacističku invaziju u Drugom svjetskom ratu, kao i sovjetsku okupaciju. Prokrijumčareno je u London, a potom predano Češkom državnom arhivu 2005. uz strogu uputu da se ne otvara dvadeset godina – odnosno do 19. rujna 2025.

Kako se taj dan približava, raste i iščekivanje. Jedan od najčitanijih tabloida na svojoj je stranici postavio odbrojavanje u stilu lansiranja rakete, objavljujući i najbolje pretpostavke čitatelja o tome što bi pismo moglo sadržavati.

Masaryk je bio među prvim europskim državnicima koji su podigli glas protiv uspona Adolfa Hitlera. Godinu dana nakon njegove smrti, 1938., nacistička Njemačka anektirala je Sudete, a ubrzo potom potpuno okupirala Čehoslovačku. U tom povijesnom kontekstu, Česi danas nagađaju što bi njegova posljednja poruka mogla biti: upozorenje na Hitlera, možda na Staljina i komuniste, ili pak nešto sasvim drugo.

Ankete nude cijeli spektar mogućnosti – od filozofskog eseja, romana ili čak bizarne „ispovijesti“ prema kojoj je Masaryk bio tajni sin cara Franje Josipa. Mnogi Česi misle da je riječ i o upozorenju na Rusiju – koja je 1968. ugušila Praško proljeće, a i danas je prijeteći susjed nakon invazije na Ukrajinu.

Pojedini Česi smatraju da pismo sadrži i stanovitu svečanu poruku koja je namijenjena Česima budućnosti, kao narodu oslobođenom od totalitarizma.

Neki nagađaju i da bi pismo moglo pozivati na stvaranje Europske unije. No jednako je moguće da pismo ne sadrži nikakvo proročanstvo ni poruku budućim generacijama, nego nešto sasvim osobno, uz naputak da ostane zatvoreno sve dok suvremenici tadašnjeg predsjednika više ne budu živi.

Je li u pitanju šala?

Jedna od teorija je i da bi poruka mogla biti tek šala – posljednje Masarykovo podsmjehivanje svima. Ali povjesničari sumnjaju, jer iako je ostao zapamćen kao borac za demokraciju, Masaryk navodno nije bio poznat po humoru.

„Recept za pitu od borovnica svakako bih isključio“, ironično je primijetio jedan povjesničar.

Pismo je Masaryk izdiktirao sinu Janu, tadašnjem veleposlaniku u Londonu i budućem ministru vanjskih poslova. Kad je izbio Drugi svjetski rat, Jan je ponio omotnicu sa sobom. Tako je započelo putovanje kroz London, Škotsku i Francusku, sve dok se pismo 1945. nije vratilo u oslobođenu Čehoslovačku.

Tomas Garrigue Masaryk

Scherl/sz-photo/profimedia/Scherl/sz-photo/profimedia

No intrige su se nastavile. Jan je 1948. poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima – službeno samoubojstvo, ali mnogi su vjerovali da su ga ubili komunisti. Nađen je mrtav u dvorištu ministarstva vanjskih poslova, ispod prozora svoje spavaće sobe, odjeven samo u pidžamu. Njegov tajnik Antonín Sum tada je preuzeo pismo i ponovno ga, uz pomoć zapadnih diplomata, prokrijumčario na Zapad.

Sum je ubrzo uhićen i 1950. osuđen za veleizdaju. Ukupno je iza rešetaka proveo 12 od 22 godine kazne. Nakon Baršunaste revolucije 1989., kojom je okončana gotovo polustoljetna komunistička vladavina, ponovno je došao do pisma. Umro je 2006., ali godinu ranije, točno 19. rujna 2005., donirao ga je državnom arhivu uz uvjet da se ne otvori narednih 20 godina.

Očekivanja su velika

Češki predsjednik Petr Pavel bit će među uglednicima na svečanosti u Lányju, u rezidenciji gdje je Masaryk i preminuo. Očekivanja su velika – a potencijal za razočaranje još veći.

„Moguće je da će pismo biti krivotvoreno ili da će rukopis biti nečitljiv“, upozorava povjesničarka Dagmar Hájková. „Pretpostavljamo da se radi o bilješkama iz posljednjih dana Masarykova života, koje je njegov sin zapisivao dok je otac osjećao da mu se kraj približava“, dodao je arhivist Jiří Křesťan.

Nitko nije učinio više od Masaryka starijeg za stvaranje Čehoslovačke, države koja se u međuvremenu razdvojila na Češku i Slovačku, zaključuje britanski Telegraph. Rođen u Moravskoj, tada dijelu Austro-Ugarske, Masaryk je postao profesor filozofije. Uoči Prvog svjetskog rata već je bio gorljivi zagovornik češke i slovačke samostalnosti.

Godine 1918. otputovao je u Sjedinjene Države gdje je pridobio podršku tadašnjeg američkog predsjednika Woodrowa Wilsona za stvaranje neovisne Čehoslovačke. Bio je prvi predsjednik države i zemlju je poveo u razdoblje demokratske stabilnosti. Kao feminist u okvirima tadašnjeg vremena i protivnik antisemitizma, na dužnosti je ostao sve do 1935., kada se zbog bolesti povukao. Umro je dvije godine kasnije.