Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenule su vojnu operaciju protiv Irana, a napad je rezultirao smrću iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Iranci su, očekivano, žestoko uzvratili, gađajući ciljeve u okolnim zemljama, a novi val napetosti na Bliskom istoku prijeti širom eskalacijom sukoba.
U analizi koju je objavio CNN razmatra se kako je izgledala ‘početna procjena‘ (tzv. net assessment) kakvu američki predsjednik prima u trenucima velike krize. Dokument je to temeljen na obavještajnim i vojnim izvorima, bez političkih preporuka, ali s jasnom procjenom odnosa snaga, dinamike vodstva i strateških kalkulacija. Javnost nema uvid u izvješća koja pristižu u Situacijsku sobu Bijele kuće, no, ističe CNN, dovoljno je dostupnih informacija za izradu osnovne procjene stanja.
U nastavku su, prema toj analizi, ključne točke koje trenutačno oblikuju sukob.
Zračna nadmoć nad Iranom
Američke snage su, prema izvješćima, u prvim satima operacije uništile ostatke iranske protuzračne obrane, koja je već bila oslabljena prethodnim izraelskim napadima tijekom protekle godine. SAD i Izrael sada, čini se, imaju zračnu nadmoć, što njihovim zrakoplovima omogućuje djelovanje uz podnošljiv rizik, i tijekom sukoba i nakon njega.
Rasulo u iranskom vodstvu
Američki predsjednik Donald Trump izvijestio je da je u prvim satima zračnih udara ubijeno 48 visokih iranskih dužnosnika, uključujući vrhovnog vođu Hameneija. CNN to uspoređuje s hipotetskom situacijom u kojoj bi SAD u jednom trenutku izgubio predsjednika, načelnika Združenog stožera i više članova vlade.
Cijene nafte skočile više od 8 posto nakon napada na Iran. Rizici rastu iz sata u sat
Za Iran, koji je od revolucije 1979. imao samo jednu promjenu na vrhu države, to znači duboku nesigurnost u lancu zapovijedanja, piše CNN. Iranski ministar vanjskih poslova priznao je da pojedine vojne jedinice vjerojatno djeluju samostalno i bez kontakta s nadređenima što sugerira da ni unutar režima nije jasno tko zapovijeda.
Neizvjesnost oko nasljednika
Teheran tvrdi da je pokrenut ustavni proces nasljeđivanja, prema kojem bi privremeno vijeće - predsjednik, predsjednik Vrhovnog suda i još jedan klerik --vodilo državu. No nitko od njih nije se javno pojavio, dok SAD i Izrael nastavljaju gađati mete povezane s vrhom režima. U subotu je zabilježen napad u blizini rezidencije bivšeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada.
Jasan nasljednik ne postoji. Bivši predsjednik Ebrahim Raisi, smatran ozbiljnim kandidatom, poginuo je u helikopterskoj nesreći prije dvije godine. Hameneijev sin Mojtaba suočio bi se s političkim preprekama unatoč vezama s Revolucionarnom gardom. Bez imenovanog nasljednika, temelji Islamske Republike mogli bi dodatno oslabjeti.
‘Raketna matematika‘
Iran uzvraća projektilima prema Izraelu, američkim ciljevima i civilnoj infrastrukturi u Zaljevu. Ključno pitanje je broj operativnih lansera jer oni određuju intenzitet napada. Iran ima ograničen broj projektila dugog dometa za Izrael, ali veće zalihe kratkog i srednjeg dometa za ciljeve u Iraku i zaljevskim državama.
U narednim danima bit će presudno može li Iran održati tempo napada ili će zračni udari smanjiti njegove kapacitete.
VIDEO Srušen američki F-15. Kuvajćani spašavali katapultiranog pilota, šire se dramatične snimke
Zaljevske države više nisu po strani
Iran gađa civilne ciljeve u Saudijskoj Arabiji, UAE-u, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu i Omanu, iako tvrde da ciljaju samo američke baze. Time je države koje su željele ostati po strani uvukao u sukob. Razmatra se mogućnost njihova izravnog uključivanja u napade na Iran, što bi predstavljalo dramatičan obrat u odnosima.
U nedjelju su Keir Starmer, Emmanuel Macron i Friedrich Merz najavili da bi Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka mogle sudjelovati u napadima na iranske raketne i dronovske kapacitete. Do kraja dana pet zaljevskih država i Jordan pridružili su se SAD-u u osudi Irana i pozivanju na pravo na samoobranu.
Rusija i Kina su zasad suzdržane
Iran je godinama isticao partnerstvo s Rusijom i Kinom. Opskrbljivao je Moskvu dronovima za rat u Ukrajini i oslanjao se na rusku protuzračnu obranu, koja je sada uništena. Kina kupuje oko 80 posto iranske nafte i ovisi o stabilnosti Hormuškog tjesnaca.
Unatoč tome, Moskva i Peking reagirali su tek verbalnom osudom američko-izraelskih napada. CNN procjenjuje da se to vjerojatno neće promijeniti, tako da je Iran trenutačno prepušten sam sebi.
VIDEO The Wall Street Journal: ‘Neshvatljivo od Irana. Iracionalno, promašeno, kratkovidno...‘
Još nema asimetričnog odgovora
Iranski alati poput kibernetičkih napada, pomorskih blokada i djelovanja preko posredničkih milicija zasad su ograničeni. Teheran je ublažio prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, dok američke snage gađaju iransku mornaricu. Hezbolah je oslabljen i zasad ne djeluje, a milicije u Iraku izvele su ograničene napade dronovima. Pitanje je je li riječ o rasulu ili pripremi za širu akciju.
Energetski šok
Svaki dulji sukob koji uključuje Iran podiže cijene nafte, osobito ako je ugrožen promet kroz Hormuški tjesnac. OPEC je najavio povećanje proizvodnje za više od 200 tisuća barela dnevno, no cijene su unatoč tome porasle 10 posto. Iran računa da bi rast cijena mogao stvoriti politički pritisak na Trumpa.
Ipak, globalno tržište danas je drukčije nego u krizama prošlih desetljeća - SAD je najveći svjetski proizvođač, pa bi poremećaji mogli biti kratkotrajniji.
Dominacija u eskalaciji, ne i u ishodu
SAD ima jasnu konvencionalnu vojnu nadmoć - zračnu silu, nosače zrakoplova, globalnu obavještajnu mrežu. Ako Iran eskalira, Washington i Izrael imaju niz opcija. No vojna nadmoć ne jamči politički ishod. Novi iranski čelnici mogli bi ostati vjerni revolucionarnoj ideologiji i neprijateljstvu prema Zapadu.
Na prvi pogled izgleda kao veliki uspjeh. Ali, Trump nije ni centimetar bliži pobjedi. Dapače!
Bez jasnog kraja
Ratovi imaju vlastitu dinamiku, a 48 sati nakon početka nemoguće je predvidjeti smjer događaja. Iz perspektive Washingtona, čak i uz vojni uspjeh, ne postoji jasan izlaz iz ove akcije. I u slučaju unutarnje pobune u Iranu, ostaci režima mogli bi je pokušati ugušiti silom, a ostaje otvoreno bi li SAD tada posegnuo za dodatnim zračnim udarima.
CNN ocjenjuje da se strateška i taktička prednost SAD-a i Izraela isprepliću s dubokom neizvjesnošću o krajnjem ishodu. Upravo takvu, slojevitu i opreznu procjenu, sugerira analiza, američki predsjednik vjerojatno i prima u svojim dnevnim sigurnosnim izvješćima, zaključili su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....