Najveći norveški porezni obveznik i najveći dioničar investicijske tvrtke Aker ASA, Kjell Inge Røkke, prošlog se rujna preselio iz Askera u Norveškoj u švicarski Lugano.
Industrijski tajkun čija se neto vrijednost procjenjuje na 1,5 milijardi funti jedan je od 50 milijardera i milijunaša koji su napustili Norvešku tijekom prošle godine nakon što su bili pogođeni višim stopama poreza na bogatstvo.
Rekordan broj bogatih stanovnika Norveške je otišao iz zemlje otkako je koalicija laburista i centra povećala stope poreza na bogatstvo za 0,1 postotni bod, što je vladu koštalo desetke milijuna izgubljenih poreznih prihoda. Pedeset osoba s visokim primanjima, ukupne neto vrijednosti veće od tri milijarde funti, zarađuje više od ukupnog broja onih koji su napustili Norvešku i otišli u Švicarsku od 2009. godine, pišu norveške novine Dagens Naeringsliv, prenosi Telegraph.
Očekuje se da će zbog poreza još i više bogatih Norvežana napustiti zemlju.
Egzodus iz Norveške, koja je samo jedna od četiri zemlje u OECD-u (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) koje još uvijek nameću porez na bogatstvo, mogao bi zamijetiti Ministarstvo financija dok laburisti raspravljaju kako natjerati bogataše da plaćaju više poreza u Ujedinjenom Kraljevstvu. Smatra se da Sir Keir Starmer razmatra različite oblike oporezivanja bogatstva, uključujući i porez na kapitalnu dobit te ukidanja raznih izuzeća od plaćanja poreza za bogate, ako laburisti pobijede na idućim izborima.
Norveški porez na bogatstvo dugo je bio trn u oku najbogatijih u toj zemlji. 1990. godine je 12 europskih zemalja OECD-a uvelo porez na bogatstvo. Međutim, većina ih je i ukinula tijekom devedesetih i 2000-ih zbog sve većeg straha da će u globaliziranom svijetu bogataši jednostavno otići negdje drugdje. Francuska je bila posljednja zemlja koja je ukinula porez na bogatstvo 2017. godine, nakon što je između 2000. i 2016. godine izgubila oko 60.000 milijunaša. Sada su jedine europske zemlje koje još nameću porez na bogatstvo Norveška, Španjolska i Švicarska, i to unatoč činjenici da porez na bogatstvo donosi iznenađujuće malu dobit za vladu. Naime, samo mali dio norveškog poreza, oko jedan posto, dolazi od poreza na bogatstvo.
- Norveška je razvijena zemlja s vjerojatno najvećim porezom na bogatstvo, no on još uvijek nije tako značajan, kaže Dan Neidle iz neprofitne organizacije Tax Policy Associates. To je dijelom zbog popusta koji se primjenjuju na primarno prebivalište i dionice koje ne kotiraju.
- To stvara poticaj da izbjegnete uvrštavanje svoje tvrtke na burzu i uložite što je više moguće neto vrijednosti u svoju kuću. To nisu sjajni rezultati iz perspektive politike, kaže Neidle.
Prema norveškoj poreznoj politici, pojedinac s neto bogatstvom većim od 130.000 funti oporezuje se jedan posto na sve iznad tog praga. Od ovog poreza, 0,3% ide državi, a preostalih 0,7 posto općini. Oni s bogatstvom većim od 1,5 milijuna funti plaćaju porez od 1,1 posto, a taj 0,1 posto viška ide državi.
Røkke za svoje preseljenje nije naveo financijske razloge, a rekao je da ni Lugano nije najjeftiniji, niti ima najniže poreze, no ističe kako je to sjajno mjesto sa središnjom lokacijom u Europi.
Među ostalim bogatašima koji su nedavno napustili Norvešku su Tore Ivar Slettemoen, suosnivač tvrtke za proizvodnju baterija Feyr, te Ninja Tollefsen, kći investitora u nekretnine Ivara Tollefsena. U Švicarsku je otišao i Fredrik Haga, 31-godišnji suosnivač tvrtke za trgovanje kriptovalutama Dune. On je za Financial Times rekao da je zabrinut da će njegov idući porezni račun biti nekoliko puta veći od njegovog raspoloživog prihoda.
Možda se čini čudnim da se toliko Norvežana seli u Švicarsku, zemlju koja ima i vlastiti porez na bogatstvo. Zapravo, Švicarska od poreza na bogatstvo zarađuje više nego Norveška, oko četiri posto od ukupnog poreza. Ipak, ta zemlja nudi dogovore za strance koji su visoko na popisu bogatih pojedinaca u potrazi za novim domom.
U pojedinim švicarskim kantonima, osoba koja živi, ali ne radi u Švicarskoj, može se odlučiti za povoljan paušalni porez na temelju svojih troškova i životnih standarda, a ne na temelju prihoda i imovine.
U očajničkom pokušaju da zaustavi bogate porezne obveznike koji napuštaju zemlju, Norveška je rekla da istražuje mogućnost izlaznog poreza, gdje se pojedinci oporezuju na ušteđeni kapitalni prihod u trenutku kada se iseljavaju iz zemlje.
Vlada Norveške je već poduzela neke korake kako bi zaustavila najbogatije da se isele, kada je u studenom prošle godine ukinula ‘pravilo pet godina‘ koje je značilo da su bogati Norvežani mogli prodati svoje dionice bez plaćanja poreza na dobit ako su živjeli u inozemstvu više od pet godina.
Norvešku od rujna 2021. vodi koalicijska vlada Laburističkog centra, nakon osam godina pod Konzervativnom strankom Erne Solberg.
OECD je upozorio da porez na bogatstvo ima negativan utjecaj na dugoročni rast te da šteti poduzetništvu.