Zastupnici Europskog parlamenta žele primorati divove Silicijske doline da počnu plaćati uslugu širenja vijesti na svojim platformama.
Inicijativa koju su europarlamentarci najavili pokrenuti, mogla bi zadati još jedan ozbiljan udarac Googleu i Facebooku samo nekoliko tjedana nakon što su te kompanije zaprijetile Australiji, prvoj zemlji na svijetu koja im se najavom iste reforme odlučila direktno suprotstaviti, da će povući svoje digitalne usluge s australskog tržišta.
Uspješan odgovor
- S obzirom na njihovu dominaciju na tržištu, osobitu u kontekstu tražilice, društvenih medija i samog oglašavanja, velike digitalne platforme uživaju prednosti neravnoteže moći, istodobno profitirajući od dijeljenja novinskog sadržaja - izjavio je Alex Saliba, malteški europarlamentarac iz redova socijaldemokrata u razgovoru za FT, dodavši kako smatra da je "australski prijedlog zakona uspješno odgovorio na izazov akutne neravnoteže moći".
Podsjetimo, Europski parlament trenutačno radi i na usvajanju dva ključna prijedloga digitalne regulative, Zakonu o digitalnim uslugama i Zakonu o digitalnom tržištu, a o zelenom svjetlu za njih trebalo bi se odlučivati ove godine. Europarlamentarci smatraju kako bi bilo najjednostavnije i najbezbolnije "korigirati dotične prijedloge zakona tijekom rasprave u parlamentu kako bi se uključili i aspekti australske reforme".
Jedna od komponenti koja bi se u tom kontekstu razmotrila je uvođenje arbitraže za licenciranje sporazuma te traženje tehnoloških kompanija da izdavače transparentno obavještavaju o algoritmima koji mijenjaju poziciju njihovih novinskih članaka na digitalnim platformama.
Tektonske promjene
Andrus Ansip, estonski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova liberalne grupacije Obnovimo Europu koji je kao povjerenik u Komisiji Jean-Claudea Junckera radio na konceptualizaciji kontroverzne Direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva usvojene u travnju 2019., smatra da bi trebalo razmotriti uvođenje novih promjena. Google i Facebook su otad bili primorani unaprijediti svoje usluge korištenja u EU, odnosno postali su dužni autorima platiti isječke sadržaja koji se pojavljuju na njihovim digitalnim platformama.
- Glavna je zadaća Direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva bila osnažiti pregovaračku moć samih izdavača. Sada kad znamo korake na koje se odlučila Australija, dužni smo ih razmotriti i za primjenu u EU. Kako ne želim ponovno otvarati problematiku Direktive, koja je svojedobno podigla mnogo prašine, smatram da bismo promjene trebali izvesti putem novog Zakona o digitalnim uslugama - objasnio je Ansip FT-u, naglasivši kako "nikad neće smatrati poštenim besplatno korištenje sadržaja za koji se autorima nije platilo ni centa".
Iako sve više zastupnika u Europskom parlamentu podržava uvođenje australske inačice digitalne regulative, trenutačno se koplja najviše lome oko pitanja na koji će se način i pod kojim uvjetima reforma uvesti. Naime, nekolicina europarlamentaraca smatra kako bi bilo najbolje pričekati finalizaciju uvođenja Direktive za zaštitu intelektualnog vlasništva, koja bi se u svim državama članicama trebala ratificirati do kraja ove godine, prije uvođenja novih tektonskih promjena. Tako barem smatra Arba Kokalari, švedska zastupnica desnog centra.
Ona tvrdi da je riskantno razmatrati uvođenje nove legislative prije nego što se analizira učinak implementacije Direktive za zaštitu intelektualnog vlasništva. Svejedno, tvrdi, izdavačima se promptno treba osigurati pravo nadzora nad algoritmima putem kojih tehnološke kompanije rangiraju vijesti na svojim platformama.
