Finska, tradicionalno jedna od fiskalno najdiscipliniranijih članica Europske unije, dobila je upozorenje iz Bruxellesa. Europska komisija, izvršna ruka Unije, prošli je tjedan zadala Helsinkiju zadatak da pripremi plan za smanjenje proračunskog deficita, koji je prešao dopuštenu granicu EU-a od 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), piše Deutsche Welle.
Komisija je priopćila da predviđa da će deficit Finske 2025. dosegnuti 4,5% BDP-a, dok bi javni dug sljedeće godine mogao doseći 90% BDP-a — gotovo dvostruko više nego 2019.
Ova nordijska zemlja, čija godišnja ekonomija vrijedi 300 milijardi eura i koju već godinama proglašavaju kao državu u kojoj žive najsretniji ljudi na svijetu, sada je i formalno stavljena pod Proceduru prekomjernog deficita EU-a. To bi moglo dovesti do financijskih sankcija, uključujući visoke kazne, obustavu EU fondova i stroži nadzor Bruxellesa nad fiskalnom politikom.
Spor rast, visoka potrošnja pa rat u Ukrajini
Od globalne financijske krize 2008.–2009. Finska se muči očuvati fiskalnu disciplinu. Kolaps proizvođača mobilnih telefona Nokije — nekada glavnog motora rasta — ostavio je ekonomiju bez jasnog pokretača.
Taj problem je posljednjih godina dodatno povećan visokim socijalnim izdacima, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i ekonomskim šokom zbog prekida energetskih i trgovinskih veza s Rusijom poslije početka rata u Ukrajini. U godini prije nego što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu — 2021. — bilateralna trgovina Moskve i Helsinkija iznosila je 12,71 milijardu eura i činila 4,3% finske ekonomije. U prva tri kvartala ove 2025. godine trgovina je pala za gotovo 93%.
Oni su ‘zlatni standard‘ NATO-a, nedostižni su drugima i spremni za najgore: ‘U trenu možemo u rat!‘
Finska je postala članica NATO-a 4. travnja 2023. Ta zemlja, a od tada i NATO s Rusijom, dijele kopnenu granicu dugu oko 1.300 km. Kolaps je dodatno pogoršan odlukom Finske da krajem 2023. zatvori tu granicu, pozivajući se na sigurnosne razloge i taktiku Moskve da instrumentalizira migracije. Time je preko noći zaustavljena prekogranična kupnja i turizam, pogađajući naročito pogranične regije Finske.
Prema podacima Banke Finske, više od 2.000 finskih tvrtki izvozilo je u Rusiju 2019. godine. Do kraja 2023. ostalo ih je oko 100.
Jarkko Kivisto, savjetnik u odjelu za prognoze Banke Finske, rekao je za DW da je teško precizno izmjeriti izravan utjecaj kolapsa trgovine s Rusijom na deficit. „Nemamo procjenu za ovaj efekt", rekao je Kivisto, dodajući da se utjecaj uglavnom osjeća „neizravno, kroz slabiju ekonomsku aktivnost i nižu dodanu vrijednost, kao i kroz izgubljene porezne prihode od ruskog turizma".
Suočena s prijetnjama Kremlja, od kampanja dezinformiranja do kršenja zračnog prostora, Finska je naglo povećala izdatke za obranu s 5,1 milijarde eura u 2022. na više od 6,2 milijarde eura u 2024., što sada prelazi 2,3% BDP-a. Finska je obećala da će do 2029. približiti izdvajanja 3% BDP-a, čime je postala jednim od najvećih trošitelja za obranu u Europi.
Na pitanje je li bi posljedice rata u Ukrajini same po sebi gurnule deficit Finske preko dopuštene granice i aktivirale Proceduru prekomjernog deficita, Lauri Holappa, izvršni direktor Finskog centra za novu ekonomsku analizu, rekao je za DW: „Možda. Moguće je."
„Bez invazije, moglo bi se raspravljati o tome da smo te resurse [troškove za obranu] mogli uložiti u produktivnije stvari", dodao je Holappa.
Kombinacija veće potrošnje za vojsku, kolapsa bilateralne trgovine i gotovo potpunog gubitka ruskog turizma natjerala je finsku vladu da uzme dodatne kredite — u trenutku kada je javni dug već ubrzano rastao.
Prije rata, oko trećine energije Finska je uvozila iz Rusije, što je zemlju činilo posebno ranjivom kada su isporuke prekinute.
„Najveći efekt došao je od povećanih cijena energije, jer je Finska bila prilično ovisna o energetskim uvozima iz Rusije", rekla je za DW Heil Simola, viša ekonomistkinja u Institutu Banke Finske za ekonomije u razvoju (BOFIT).
Može i bez ruske nafte, ali dvostruko skuplje
Simola je istaknula da je Finska uspjela relativno brzo okrenuti se drugim izvorima energije — ali po znatno višim cijenama. To je povećalo troškove uvoza nafte za 109%, na više od 6 milijardi eura samo u 2022., prema podacima državne agencije Statistika Finske.
Međutim, ona je dodala da su se finski izvoznici uspjeli prilagoditi prekidu trgovine s Rusijom, bez smanjenja proizvodnje ili gubitka radnih mjesta.
Moskva je, u međuvremenu, pokušala zloupotrijebiti debatu o deficitu Finske, šireći dezinformacije koje preuveličavaju ekonomske posljedice prekida trgovine s Rusijom i prikazuju Helsinki kao nestabilan, iako problem deficita raste već godinama.
Za deficit Finske preko limita EU-a ključni su unutarnji problemi: starenje stanovništva povećalo je troškove za mirovine i zdravstvenu njegu, dok opsežna socijalna država — koja zapošljava gotovo trećinu radne snage — čini fiskalnu konsolidaciju politički rizičnom.
Finsku čekaju godine štednje
Unatoč izazovima, finska vlada usvojila je jedan od najstrožih proračuna u EU-u za 2025., kombinirajući velike rezove potrošnje s povećanjem poreza.
Novi mehanizam tzv. „kočnice zaduživanja" obvezuje sve političke stranke na dugoročno smanjenje deficita. Ipak, pojedini političari upozoravaju da će i u sljedećem sazivu parlamenta biti potrebne dodatne mjere štednje i novo povećanje poreza.
‘Samo idioti misle da nema koristi od kružne ekonomije’
„Samo ekonomski rast neće biti dovoljan da vrati fiskalnu ravnotežu", rekao je Kivisto iz Banke Finske za DW. „Grube procjene ukazuju na to da je potrebno prilagođavanje [povećanje poreza i rezanje javne potrošnje] od oko 3% BDP-a, odnosno 9 do 10 milijardi eura, u narednih 5 do 10 godina."
Ali s obzirom na to da 80% finskog BDP-a dolazi iz domaćih sektora — potrošnje kućanstava, javnih službi, građevinarstva, maloprodaje i državnog sektora — ekonomisti upozoravaju da bi stroga fiskalna pravila mogla ugušiti upravo onaj rast koji je zemlji potreban.
„Oko trećine naše radne snage ovisi o državnom financiranju, a stalna fiskalna konsolidacija ih drži u strahu od smanjenja proračuna", rekao je Holappa za DW. „Ta neizvjesnost snažno je utjecala na povjerenje potrošača, sprječavajući oporavak domaće potrošnje usprkos rastu plaća i nižim kamatnim stopama".
„Ako sada uvedemo strogu štednju uz stroga fiskalna pravila, postoji rizik da se nećemo uspjeti vratiti na put ekonomskog rasta." Ovo upozorenje ima posebnu težinu za zemlju koja je godinama rangirana kao najsretnija na svijetu, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....