Nakon što su američke specijalne postrojbe otele venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu, iz State Departmenta poslana je poruka cijeloj zapadnoj hemisferi: "Ovo je naša hemisfera i predsjednik Donald Trump neće dopustiti da nam se ugrozi sigurnost". Postavlja se pitanje tko je sljedeći na nišanu Washingtona?
Iako se uglavnom spominje Grenland, barem zemljopisno, u puno većoj opasnosti je Kuba, jer se ta otočna država, smještena samo 145 km južno od Floride, nalazi pod američkim trgovinskim embargom još od ranih 1960-ih, nakon pobjede Kubanske revolucije koju je predvodio Fidel Castro.
Usto, Kuba je desetljećima dobivala naftu od Venezuele (do 35.000 barela dnevno) u zamjenu za liječnike, pomoć Madurovoj vojsci i sigurnosnim snagama. Sada kada je Washington najavio kontrolu izvoza venezuelske nafte "na neodređeno vrijeme", Havana, koja je u dubokoj ekonomskoj krizi, riskira da se nađe u još gorem položaju, iako odatle uzvraćaju kako je "Kuba pod napadom Sjedinjenih Država već 66 godina i spremna je braniti svoju neovisnost do posljednje kapi krvi", kako je nedavno poručio tamošnji predsjednik Miguel Díaz-Canel, koji je 2018. zamijenio Raúla Castra.
Teško da će ovakvim izjavama odvratiti Washington. Jedan od glavnih protivnika komunističke vlade je državni tajnik Marco Rubio, Amerikanac kubanskog podrijetla i bivši guverner Floride, doma najveće kubanske dijaspore. Rubio je predvodio kampanju političkog i vojnog pritiska na Madura koja je završila uklanjanjem venezuelanskog diktatora s vlasti. "Rubiova doktrina" svodi se na to da će rušenje Madurova režima značajno oslabiti kubansku vladu i okončati 60 godina komunističke vladavine u domovini njegovih roditelja.
I bez pritiska iz SAD-a, Kuba proživljava najgoru ekonomsku krizu od Hladnog rata. "Tjedni nestanci struje, nestašice hrane i lijekova, gomile nepokupljenog smeća i nehigijenski uvjeti, stari sovjetski automobili - to je svakodnevna stvarnost većine Kubanaca", glasio je opis životnih uvjeta na ovom otoku u nedavnoj reportaži španjolskog El Paísa. Osim toga, posljednjih tjedana diljem Kube izbila je epidemija koju prenose komarci, a zdravstveni sustav, koji se nekoć smatrao biserom revolucije, teško reagira na situaciju.
Međutim, najveći problem je promjena u Venezueli koja, još od 1999., opskrbljuje Kubu naftom u zamjenu za medicinske usluge. Kubanski medicinski timovi poslani u inozemstvo ostvarili su 2014. godine gotovo 10 milijardi eura prihoda od izvoza za Havanu, ali ta se brojka prepolovila do 2022. godine. Kriza s koronavirusom također je drastično smanjila prihode od turizma, a proizvodnja šećera, koja je okosnica otočne agroindustrije, urušila se posljednjih godina.
Na sve to, Trump je zaprijetio da Kuba više neće dobiti ni jednu barel nafte iz Caracasa i inzistirao da Delcy Rodríguez, koja je privremeno preuzela Nicolásovo mjesto na čelu Venezuele, potpuno prekine ekonomske veze s Havanom. Za krizom pogođeno otočno gospodarstvo sa stalnim nestancima struje, nehigijenskim uvjetima i Kubancima koji bježe u SAD, gubitak ovih energetskih resursa mogao bi biti poguban.
Kubanski režim se godinama oslanjao na pomoć saveznika, prvenstveno Ruske Federacije i Kine, ali sada je Havana, poput Teherana i Caracasa, ostala bez stvarne podrške Kremlja u svom najkritičnijem trenutku. "Dok Putin usmjerava pozornost na rat u Ukrajini, njegovi autoritarni saveznici diljem svijeta osjećaju se zanemareno ili još gore", primijetio je Bloomberg.
Međutim, za sada Kuba ipak neće ostati bez nafte jer je u pomoć priskočio Meksiko. Ovih dana meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da Madurov pad pozicionira njezinu zemlju kao značajnog dobavljača nafte Kubi.
"Meksiko već dugo opskrbljuje Kubu naftom. Imamo ugovor s njima, a to je ujedno i naša humanitarna gesta prema kubanskom narodu. Oduvijek smo se protivili američkom embargu zbog njegovih štetnih učinaka na stanovništvo", objasnila je Sheinbaum. Istovremeno je uvjeravala da se "ne isporučuje više nafte nego što se isporučivalo ranije".
Prema službenim podacima meksičke državne tvrtke Petróleos Mexicanos, od siječnja do 30. rujna 2025. Meksiko je Kubi dnevno isporučivao 17,2 tisuće barela nafte i 2 tisuće barela naftnih derivata. Za usporedbu, u posljednja tri mjeseca Madurova vlada izvozila je u prosjeku 35 tisuća barela nafte i naftnih derivata na Kubu dnevno. Koliko god zvuči kao fake news, američki ministar energetike Chris Wright u intervjuu za CBS priznao je da je trenutačna strategija Washingtona dopustiti Meksiku da nastavi Kubu opskrbljivati naftom.
Prema izvorima CBS Newsa, Trump trenutačno ne želi izazvati pad kubanskog režima, već želi pregovarati s Havanom o mirnom prijelazu iz autoritarnog komunističkog sustava u višestranačje. Međutim, predsjednik Díaz-Canel porekao je takve razgovore s Washingtonom, a poznavajući Trumpa, demokracija nije njegov prioritet.
SAD su se odlučile za politiku mrkve i batina. U srijedu su Kubancima poslale tri milijuna dolara humanitarne pomoći, ali uz prijetnju da će "predsjednik Trump poduzeti mjere ako Kuba ne postupi kako to on želi". Pomoć će se usmjeravati putem kubanske Katoličke crkve i pomno će se pratiti, rekao je Jeremy Lewin, visoki američki dužnosnik za vanjsku pomoć, humanitarna pitanja i vjerske slobode, dodajući da će SAD Kubu smatrati "odgovornom" ako se bilo kakva pomoć preusmjeri.
"Ovo je naša hemisfera i, kao što je predsjednik rekao nakon operacije hvatanja Madura, američka dominacija u našoj hemisferi više nikada neće biti dovedena u pitanje", zaprijetio je Lewin, dodajući da bi slučaj Venezuele "trebao jasno dati do znanja kubanskom režimu i svakom drugom despotu diljem svijeta da se ne igraju igre s predsjednikom Trumpom".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....