Tijekom rata imao je nadimak Zmija, na veliku scenu stupa tijekom pregovora u francuskom dvorcu...

Specijalni sud za Kosovo proglasio je danas bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thaçija krivim za ratne zločine tijekom rata za neovisnost sa Srbijom i osudio ga na 25 godina zatvora.

Krivima za udruženi zločinački poduhvat proglašeni su i Thaçijevi suradnici. Ratni zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Jakup Krasniqi osuđen je također na 25 godina zatvora, a Kadri Veseli i Rexhep Selimi, također ratni zapovjednici OVK-a, osuđeni su na 18 odnosno 13 godina zatvora.

Predsjedavajući sudac Charles Smith rekao je "u ime naroda Kosova" Thaçiju da je kriv za uhićenja i ilegalno zatočenje 385 osoba, okrutno postupanje protiv 49 osoba, zlostavljanje 303 osobe i ubojstvo 96 osoba".

Sva četvorica oslobođena su dijela optužnica koja ih je teretila za zločine protiv čovječnosti.

Izricanje presude pomno se pratilo na Kosovu i u Srbiji, gdje su nasljeđe sukoba iz 1998. i 1999. te proglašenje neovisnosti Kosova 2008. i dalje izvor napetosti između kosovskih Albanaca i Srba.

Thaçi je i dalje cijenjena osoba među mnogim kosovskim Albancima, dok je sam sud iznimno nepopularan na Kosovu.

Hashim Thaçi, Jakup Krasniqi, Kadri Veseli i Rexhep Selimi na velikom plakatu u Prištini

Armend Nimani/afp/profimedia

Zbog rizika od zastrašivanja svjedoka, mnogi svjedoci optužbe svjedočili su iza zatvorenih vrata, što je pojačalo nepovjerenje kosovske javnosti prema toj instituciji.

Specijalni sud za Kosovo sa sjedištem u Haagu osnovan je 2015. godine pod međunarodnim pritiskom kako bi se sudilo bivšim pripadnicima OVK-a za navodne ratne i poslijeratne zločine.

Hashim Thaçi je kosovski političar i jedan od ključnih aktera u novijoj povijesti Kosova. Tijekom svoje karijere bio je politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), prvi premijer neovisnog Kosova te predsjednik države.

Bio je jedan od osnivača i politički šef Oslobodilačke vojske Kosova (OVK/UÇK), gdje je nosio ratni nadimak Zmija.

Veliki plakat s likom Hashima Thaçija u Prištini

Armend Nimani/afp/profimedia

Tijekom mirovnih pregovora u dvorcu Rambouillet pokraj Pariza u veljači i ožujku 1999. godine, Hashim Thaçi imao je središnju ulogu vodećeg pregovarača kosovsko-albanske delegacije.

Delegacija Kosova predvođena Thaçijem potpisala je Sporazum u Parizu 18. ožujka 1999. S obzirom na to da je srpska strana (predvođena Slobodanom Miloševićem) odbila potpisati sporazum zbog spora oko prisutnosti NATO trupa, pregovori su propali, nakon čega je počelo NATO bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) 24. ožujka 1999. godine.

Nakon 78 dana bombardiranja, vojska Savezne Republike Jugoslavije potpisala je Kumanovski sporazum u lipnju 1999., čime su se srpske snage povukle s Kosova, a upravu je preuzeo UN (UNMIK) uz prisutnost NATO snaga (KFOR).

Hashim Thaçi slavi pobjedu na parlamentarnim izborima na Kosovu 2007.

Dimitar Dilkoff/afp/profimedia

Thaçi nakon rata osniva Demokratsku partiju Kosova (PDK). Kao premijer Kosova, 17. veljače 2008. godine u Skupštini je službeno proglasio neovisnost Kosova. U političkoj karijeri obnašao je niz visokih funkcija. Premijer Kosova bio je od 2008. do 2014., ministar vanjskih poslova od 2014. do 2016., a predsjednik Kosova od 2016. do 2020.

U studenom 2020. podnio je neopozivu ostavku na mjesto predsjednika nakon što je Specijalizirano tužiteljstvo u Haagu (Specijalizirana vijeća Kosova) potvrdilo optužnicu protiv njega za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata 1998.–1999. godine.