‘Imamo točan primjer, ovo je situacija u kojoj NATO obara ruski avion. Trump? Sjetite se njegovog komentara o karti Ukrajine...‘

- Vjerujem da Ukrajina može vratiti sav svoj teritorij, Rusija je u ogromnim ekonomskim i financijskim problemima, rekao je američki predsjednik Donald Trump u utorak navečer nakon svojeg govora pred Općom skupštinom UN-a.

Bio je to prilično dramatični zaokret Trumpa od njegove dotadašnje retorike, što malo koga iznenađuje s obzirom na prevrtljivost koja je u svojim izjavama pokazao tijekom aktualnog mandata. I dok je Trumpova rečenica sasvim sigurno obradovala Ukrajince, realnost na bojištu sasvim je različita. Rusija i dalje okupira oko 20 posto teritorija Ukrajine te i dalje vrlo laganim tempom napreduje prema zapadu.

Osim toga, Kremlj je zadnjih tjedana sve otvorenije provocirao i NATO članice, od ulaska dvadesetak ruskih dronova u Poljsku, od kojih su neke borbeni avioni NATO članica i oborili, preko novog upada dronova u Rumunjsku, da bi sve kulminiralo kršenjem zračnog prostora Estonije u koji su na 12 minuta uletjela tri ruska MiG-a 31.

Sve ovo, od Trumpovih izjava do povrede zračnog prostora Estonije, prokomentirali smo u novoj epizodi podcasta Prva linija s vojnim analitičarem s portala obris.org, Igorom Tabakom.

Cijelu emisiju pogledajte ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija. Najzanimljivije dijelove podcasta izdvajamo u tekstu ispod videa.

Videosnimku podcasta pogledajte ispod

- Širina onih najžešćih borbi se dosta suzila. Od 1250 km ukupne fronte, najžešće operacije bilježe se na nekih 150 kilometara - najviše na prostoru između Pokrovska i Kostjantinivke. Rusi su ponešto napredovali i na tromeđi Donjecke, Zaporiške i Dnjepropetrovske oblasti te sjevernije kod grada Limana i još sjevernije, kod Kupjanska. Tu situacija počinje ličiti malo na ovu kod Pokrovska te se periodički registriraju infiltracije ljudi. Ukratko, pomaka je bilo na ruskoj strani, bilo je i nešto protuudara, a sada je već pitanje kada će jesenska rasputica ‘presjeći‘ borbe, kaže Tabak.

Naš vojni analitičar smatra da čak i ako bi Pokrovsk, Kupjansk i Kostjantinivka redom pali, to ne bila katastrofa.

- Oni već duže vremena nisu logistička središta, kretanje po njima je zbog dronova već sad vrlo teško, a one preostale civile više se ni ne može jednostavno evakuirati. Ti su gradovi tvrđave i borbena poprišta i njihovo zauzimanje bi Rusima dalo nešto čime se mogu hvaliti. No, ako to ne sruši širu obranu, nego samo pomakne borbe do idućih naselja, efekt nije toliko drastičan. Na primjer, pogledajte samo koliko su Rusi napredovali od Bahmuta, možda desetak kilometara do Časiv Jara, kaže naš vojni analitičar.

Koliko je doista bila razorna Paučina?

Nakon bojišta "prebacili" smo se na Trumpove komentare o tome da Ukrajina može vratiti sav svoj teritorij. Tabak smatra da njegove izjave ne treba uzimati suviše ozbiljno.

- Njegovi stavovi na bilo koju temu variraju od krajnosti do krajnosti. Za Ukrajinu je prvo rekao "da nema karte", a sad samo što nije pobijedila. Plus, SAD više nije saveznik Ukrajine, Amerikanci pod ovom administracijom samo prodaju tehniku ostatku NATO saveza koji onda to donira Kijevu. Meni se čini da Trump ovdje prvenstveno navija za svoj komercijalni uspjeh. Njegove izjave zapravo najviše održavaju s kim je zadnje razgovarao, pa možda i tako treba tumačiti ovaj nagli verbalni zaokret. Ali sve to kod njega malo znači, jer je veliki raskorak između njegovih riječi i onoga što rade u drugom i trećem ešalonu Pentagona.

Kad je u pitanju ta pomoć Ukrajini koju zapadni saveznici daju Ukrajini, Tabak ističe da Ukrajina i dalje ima iste potrebe - od PZO-a, streljiva svih kalibara, teških i lakih vozila...

- Ukrajini treba i novaca, ta pomoć saveznika ih je držala iznad vode. Navodno im za "zatvoriti" ovu godinu treba još 6 do 9 milijardi dolara koji bi trebali biti dogovoreni. Bitno je da količina vojne opreme iz EU raste, a jedan dio streljiva riješila je ona "češka inicijativa". Tu su, konačno, i Amerikanci koji su donacije zamijenili prodajom oružja saveznicima (a koji to doniraju Kijevu), a tu se radi o paketima od oko 500 milijuna dolara, od kojih je prvi već isporučen zadnjih dana.

Na pitanje kako tumači učestale povrede zračnog prostora NATO članica, počinjene što ruskim dronovima, što ruskim avionima, Tabak kaže da to zapravo i nije takva novost.

- Moskva to radi već dosta dugo. Toga je bilo i na Baltiku, a naročito uz rumunjsku granicu kada je napadan jug Ukrajine. Tada se Rumunjska pravila da ne vidi otkud dolaze sve te olupine po njihovim graničnim selima. Nova stvar je da ovo sada više nisu pojedinačni upadi, nego su to čitave eskadrile dronova, a to su sad i dulji upadi. Ovim Moskva očito isprobava vrijeme reakcije i volju za reakciju što NATO saveza, što pojedinih država. To je jedno tiho bojište, slično onom iz Hladnog rata.

Bivši šef vojske NATO članice: ‘Kad Ukrajina stane s borbom, Europa ima tri do pet godina‘

Pitanje koje su nakon incidenta u Estoniji svi postavili je koji je to slučaj u kojem NATO članice obaraju borbene avione Rusije.

- Dosta je pogledati 24. 11. 2015. na granici Turske i Sirije kada je ruski Suhoj Su-24 prešao granicu, niz puta bio upozoren da se vrati, a kad to nije učinio, turski F-16 su ga oborili. To je vrlo jasan primjer, a nije bio ni prvi slučaj direktnog okršaja Rusije i NATO aviona. To su neugodne i opasne situacije, ali se mogu izbjeći. Sasvim je jasno da NATO i njegove članice imaju niz sredstava kojima provode nadzor zračnog prostora i kojima mogu oboriti ruske avione. Taj izostanak poštovanja prema susjedima i prema međunarodnom pravu vodi ka incidentima, kaže Tabak.

- Konkretno u ovom slučaju NATO članice "zatvaraju" Baltičko more, tu su nove članice Švedska i Finska te postoji niz izbora sredstava kojima se može oboriti ruske letjelice. Bilo avionima, bilo brodovima ili recimo PZO sustavima dugog dometa s otoka Gotland, zaključuje Tabak.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.