Odluka Rusije da se povuče iz sporazuma koji je jamčio siguran prolaz za brodove koji prevoze žitarice iz Ukrajine izazvala je ozbiljnu zabrinutost za međunarodnu opskrbu hranom u trenutku kada se svijet već suočava s rastućom krizom gladi. Globalne humanitarne organizacije, Europska unija, NATO i Ujedinjeni narodi apelirali su na Moskvu da poništi svoju odluku, upozoravajući da bi svaki pad izvoza koji dolazi iz Ukrajine mogao imati potencijalno smrtonosne posljedice.
Rusija je 29. listopada objavila da se povlači iz ugovora o žitu nakon što su brodovi u luci Sevastopolj napadnuti dronovima. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je jedan od dronova lansiran s broda s ukrajinskim žitom. Situacija se dodatno pogoršala u ponedjeljak navečer, kada je ukrajinska vojska optužila Ruse da su pucali na civilna plovila koja prevoze žito u blizini luke na južnom Crnom moru. Ukrajinsko južno zapovjedništvo priopćilo je da su dva člana posade poginula u incidentu u Očakivu, luci u blizini Mikolajiva koja nije obuhvaćena sporazumom.
Na to je rusko Ministarstvo obrane odgovorilo da obustavlja "promet preko sigurnosnog koridora", kao i svoje sudjelovanje u inicijativi, dok se "ne razjasni teroristički čin koji je Ukrajina počinila 29. listopada protiv ratnih brodova i civilnih plovila u Sevastopolju". "U tom smislu, promet plovila preko sigurnosnog koridora je neprihvatljiv jer ga ukrajinsko vodstvo i zapovjedništvo Oružanih snaga Ukrajine koriste za izvođenje operacija protiv Ruske Federacije."
Dogovor između Rusije i Ukrajine postignut je u srpnju uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske. Uspostavilo se proceduru koja jamči sigurnost brodova koji prevoze ukrajinsko žito, gnojivo i drugu hranu kroz humanitarni koridor u Crnom moru. Prema dogovoru, sve brodove koji dolaze u ukrajinske luke i iz njih pregledavali su i nadzirali međunarodni timovi dužnosnika iz Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a. Sporazum o izvozu žitarica prvotno je trebao biti na snazi do 19. studenoga. Međutim, da se nijedna strana nije usprotivila, automatski bi se produljio. Moskva je u posljednje vrijeme u više navrata kritizirala sporazum, tvrdeći da je zbog sankcija Zapada usporen njihov vlastiti izvoz žitarica i umjetnog gnojiva.
Nakon što je Rusija objavila da se povlači iz sporazuma "na neodređeno vrijeme", preostale strane najavile su da će nastaviti s programom i inspekcijama bez Rusije. Stižu i reakcije, i to negativne.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rusku najavu suspenzije sporazuma o izvozu žitarica vidi kao čisto politički čin. "Predsjednik Putin vodi rat glađu. To je dio perfidne strategije izazivanja još više patnje plasiranjem lažnih tvrdnji", rekla je u intervjuu za ARD.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pokušava smiriti situaciju i ustvrdio je da je Ankara odlučna pokušati održati inicijativu na životu. "Trećinu svjetske pšenice proizvode Rusija i Ukrajina. Vi ste najbliži svjedoci naših napora da isporučimo ovu pšenicu zemljama koje se suočavaju s prijetnjom gladi", rekao je Erdoğan na događaju u Istanbulu. Međutim, Kremlj je upozorio protiv nastavka dogovora. Upitan je li moguće održati isporuke žitarica bez sudjelovanja Rusije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak da je "takav dogovor teško izvediv" bez jamstva Rusije za sigurnost plovidbe.
Unatoč odluci Rusije da se povuče iz sporazuma, Ukrajinci su objavili da je krenulo isplovljavanje 12 brodova, među kojima je Ikaria Angel, brod koji je unajmio Svjetski program za hranu, natovaren s 30.000 metričkih tona pšenice namijenjene Rogu Afrike, koji je trenutno u velikoj prehrambenoj krizi. UN je u nedjelju priopćio da je donesen plan da se u ponedjeljak omogući kretanje 16 brodova - 12 iz ukrajinskih luka i četiriju u drugom smjeru. Dodao je da je ova objava utjecala na 21 brod u ukrajinskim lukama ili blizu njih, s kapacitetom većim od 700.000 metričkih tona.
Ukrajina igra ključnu ulogu na globalnom tržištu hrane. Prema podacima UN-a, ta zemlja opskrbljuje svijet s oko 45 milijuna tona žitarica svake godine te je među pet najvećih svjetskih izvoznika ječma, kukuruza i pšenice. Najveći je izvoznik suncokretova ulja, i to s udjelom od 46 posto u svjetskom izvozu. Ali glad i dalje prijeti. Krajem srpnja glad je prijetila 345 milijuna ljudi, podatak je Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (UN). Cijene žitarica, koje su eksplodirale od veljače ove godine, vjerojatno će dovesti do daljnjeg rasta broja ugroženih. Broj ljudi kojima akutno prijeti glad drastično je porastao posljednjih godina - sa 150 milijuna u 2019. na 279 milijuna do kraja prosinca 2021., a sada na 345 milijuna. Različiti su uzroci krize gladi - ratovi koji su u tijeku, klimatske promjene i pandemija korone. Rat u Ukrajini samo je još više pogoršao situaciju.
Problem su i špekulanti, koji zarađuju na rastu cijena. Cijena tone pšenice godinama se kretala oko 200 eura, ali je od početka rata u Ukrajini udvostručena, na oko 400 eura. To je udvostručenje šok, pogotovo za ljude koji žive u siromašnijim zemljama svijeta.
U petak je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao sve strane na obnovu sporazuma o žitu rekavši: "Ako hrana i gnojiva sada ne stignu na globalna tržišta, poljoprivrednici neće imati gnojiva u pravo vrijeme i po cijeni koju si mogu priuštiti kako počinje sezona sadnje, ugrožavajući usjeve u svim regijama svijeta 2023. i 2024., s dramatičnim učinkom na proizvodnju hrane i cijene hrane u cijelom svijetu. Sadašnja kriza pristupačnosti pretvorit će se u krizu dostupnosti", upozorio je čelnik UN-a.