Japanski je parlament u petak završio višegodišnju raspravu o budućnosti Prijestolja krizantema, ali, umjesto da otvori vrata mogućnosti da žena naslijedi tron, kako su tražile ankete javnoga mnijenja, učvrstio je isključivo mušku, očinsku lozu kao jedini put do carske krune.
Novi zakon uvodi dvije novosti – omogućuje se daljnjim muškim rođacima starijima od 15 godina da se vrate carskoj obitelji posvojenjem, pod uvjetom da su neoženjeni, a princezama omogućuje zadržavanje kraljevskog statusa nakon udaje za pučane, iako njihovi supružnici i djeca i dalje neće biti priznati kao članovi carske kuće.
Riječ je o pokušaju rješavanja demografske krize u samom srcu japanske monarhije: od šesnaest odraslih članova carske obitelji samo je petero muškaraca, dok djece uopće nema.
Devetnaestogodišnji princ Hisahito, carev nećak, prvi je muški potomak rođen u carskoj obitelji u posljednja četiri desetljeća. Ako Hisahito, koji je tek maturirao i studira biologiju, ne bude imao sina, neće imati nasljednika, a carska će loza završiti prema trenutačnim pravilima.
Politički paradoks ove reforme teško je zaobići: zakon je progurala kroz parlament vlada premijerke Sanae Takaichi, prve žene na čelu japanske vlade u povijesti zemlje.
Takaichi i konzervativno krilo vladajuće Liberalne stranke (LDP) ustraju na stajalištu da je muška krvna loza "jedini izvor careve vlasti i legitimiteta".
Kritičari tu poziciju smatraju posebno ironičnom, pošto dolazi od prve žene na čelu japanske vlade.
Profesor Hideya Kawanishi sa sveučilišta u Nagoyi rekao je za AFP da prijedlog "ne odražava javno mnijenje", ocijenivši da konzervativno krilo LDP-a pod svaku cijenu želi očuvati mušku lozu i zato ne želi slušati glas javnosti.
Aiko ostaje bez krune
Zanimljivo je da je istoga dana Diet, japanski parlament, izglasao i drugi kontroverzni zakon s Takaichijine desničarske agende – novi propis koji zabranjuje skrnavljenje državne zastave, a koji protivnici smatraju pokušajem zastrašivanja javnosti i utišavanja kritike vlade.
Dvije reforme usvojene istoga dana – jedna o carskom nasljeđivanju, druga o zaštiti nacionalnog simbola – zajedno oslikavaju širi zaokret japanske politike prema tradicionalističkim i nacionalističkim vrijednostima otkako je Takaichi preuzela vlast.
Najpopularnija kandidatkinja za nasljednicu ostaje izvan igre: dvadesetčetverogodišnja princeza Aiko, jedino dijete cara Naruhita i carice Masako, uživa veliku javnu popularnost, no kao žena po važećem zakonu ne može naslijediti prijestolje.
Umjesto nje, loza skreće na careva šezdesetogodišnjeg brata Akishina, a zatim na njegova sina Hisahita. Treći u redu je carev stric, princ Hitachi, kojemu je 90 godina.
Pronašli smo državu u kojoj baš svako jelo mora izgledati točno kao na slici!
Bivši šef Agencije za carski dom Shingo Haketa ocijenio je da je monarhija nakon Hisahita "izrazito nestabilna".
Simptomatično je i da je carica Masako, diplomatkinja obrazovana na Harvardu, nakon Aikina rođenja razvila depresiju i tjeskobu zbog kritika što nije rodila muškoga nasljednika. Feministička znanstvenica Chizuko Ueno navodi to kao primjer sustava koji "muške kraljevske članove tretira kao pastuhe, a ženske stavlja pod pritisak da budu strojevi za rađanje" muškoga potomstva.
Zanimljivo je i da japanska rasprava dolazi u trenutku kad je velika većina europskih monarhija taj problem odavno riješila u suprotnom smjeru.
Ukinute konkubine
Švedska (od 1980.), Nizozemska (od 1983.), Norveška (od 1990.), Belgija (od 1991.), Danska (od 2009.) i Luksemburg (od 2011.) uvele su apsolutnu prvorodnost neovisnu o spolu, čime su njihove prijestolonasljednice – poput švedske princeze Victorije ili nizozemske princeze Catharine-Amalije – izjednačene s braćom u redu nasljeđivanja.
Japan time ostaje jedna od rijetkih preostalih ustavnih monarhija koja potpuno isključuje žene iz nasljeđivanja prijestolja – stroža čak i od Monaka, gdje vrijedi sustav "prednosti muškom potomstvu". Žene ondje ne mogu naslijediti prijestolje prije braće, no, za razliku od Japana, mogu ga naslijediti u nedostatku muških nasljednika.
Carska institucija u Japanu, prema procjenama povjesničara, stara je gotovo 1500, a po tradicionalnom računanju čak oko 2600 godina.
Vladin prijedlog iz 2005. za dopuštanje ženskih monarhinja bio je odbačen upravo nakon Hisahitova rođenja iste godine, čime je pitanje skinuto s dnevnog reda na dva desetljeća.
Sustav je u prošlosti funkcionirao zahvaljujući konkubinama, koje su do prije stotinjak godina rađale otprilike polovicu japanskih careva – praksa ukinuta za vladavine Naruhitova prapradjeda, cara Taishōa.
Bez tog mehanizma, a uz opće starenje i pad nataliteta japanskog društva, povjesničari upozoravaju da je sustav isključivo muškog nasljeđivanja danas jednostavno neodrživ u dugom roku, čak i uz mogućnost posvajanja dalekih rođaka – od kojih su mnogi, prema podacima Agencije za carski dom, i više od 36 generacija udaljeni od sadašnjeg cara, budući da se njihova loza od carske obitelji odvojila prije oko 60 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....