REPORT GOJKA DRLJAČE

Jesu li maske i agresivno testiranje najbolje oružje za pandemiju? Što se onda dogodilo Madridu?

U Francuskoj su došli također do 1,2 milijuna testiranih u jednom tjednu, a što ih je, kao i Britaniju, dovelo do blokade sustava
 Pierre-philippe Marcou

Sve više je ozbiljnih ekonomskih prognozera koji vjeruju kako bi svjetska ekonomija mogla u 2021. i 2020. ipak doživjeti snažan oporavak. Tako su, primjerice, ekonomisti konzultantske kuće Fulcrum optimistični oko brzine oporavka, ali su napravili i procjene o smanjenju ukupnih potencijala rasta u godinama koje dolaze zbog straha i neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom u godinama koje dolaze. Tako Fulcrumovci vjeruju da će globalni output u 2022. biti viši za 4 posto nego u 2019., ali procjenjuju da će uplašenost od pandemije smanjiti potencijal rasta za velikih 3 postotna poena. Pri tome će pojedine ekonomije poput kineske imati izvrsne performanse jer će doseći 15 posto višu razinu u 2022. nego u 2019. godini. Za razliku, sve ekonomije zapadnih razvijenih zemalja oporavljat će se osjetno sporije. Osjećaj sigurnosti uvelike će ovisiti o tome koliko nas iskustva prikupljena tijekom pandemije odnosno uspješne tehnike borbe protiv zaraze mogu uvjeriti u sigurnost. Što viša razina o znanja o pandemiji, to manji osjećaj nesigurnosti.

Do danas je prikupljena gomila dokaza koji ukazuju kako su lockdown politike bile ekonomski katastrofalne i epidemiološki neučinkovite. Vrlo uvjerljive argumente o tome možete pročitati na stranici Lockdownscepticsa.

Inače, donedavno su se u javnim politikama brojnih zemalja smatralo kako su masovna testiranja i nošenje maski logični te učinkoviti alati za kontrolu širenja zaraze. Međutim, empirija ukazuje da to ipak nije tako. Više zemalja ili velikih gradova uveli su obvezu nošenja maski i na otvorenom, ali su nakon toga doživjeli eksploziju slučajeva. Jedan od dobrih primjera jest Madrid. U Madridu su uveli obavezno nošenje maski na kraju srpnja. Odredili su da se maske moraju nositi na svim javnim mjestima, uključujući i kafiće s terasama na gradskim pločnicima, pa čak i kad se može osigurati adekvatno socijalno distanciranje. Prekršitelji obveze nošenja maski počeli su se kažnjavati sa kaznom od 100 eura. Međutim, nakon toga su u Madridu doživjeli eksploziju slučajeva. Ako su maske doista učinkovite, kako to da su odvele Madrid prema novom lockdownu?

Graf ispod ilustrira rast novi slučajeva COVID-19 zaraze u Madridu.

image
Madrid, koronavirus

Ovome dodajmo da je Bloomberg objavio članak u kojem objašnjava kako testiranje ima smisla ako je na osnovu tih testiranja moguće epidemiološki kontrolirati sve zaražene i njihove kontakte. Međutim, ako se testiranja izrazito forsiraju, kao u zadnje vrijeme u Britaniji, koja je u prošlom tjednu dosegla 1,3 milijuna testiranih odnosno 20 puta više nego u ožujku, onda po zakonu velikih brojeva dolazi do zastoja u laboratorijima, a nije niti moguće provesti praćenje zaraženih i kontakata. U Britaniji agresivnim testiranje utvrđuju veliki broj slučajeva, ali smrtnost ostaje mala. Inače, jedan od ključnih podataka koji se može dobiti zahvaljujući testiranjima jest procjena realne smrtnosti tj. infection fatality rate-a (odnos broja umrlih prema broju zaraženih). U Francuskoj su došli također do 1,2 milijuna testiranih u jednom tjednu, a što ih je, kao i Britaniju, dovelo do blokade sustava, i to u situaciji kad se oko 99 posto testova pokazuje negativnima.

Sve su češće rasprave o tome kako bi najbolja strategija u COVID-19 bila svjesno okuživanje nerizičnog dijela populacije, sve da bi se stvorio što veći broj imunih te tako zaštitilo rizične skupine; starije i osobe s komorbiditetima koji dižu rizike teških ishoda u slučaju infekcije SARS-CoV-2 virusom. Jednu od takvih pro et contra polemika možete pročitati na Twitteru matematičara Wesa Pegdena koji polemizira s drugim matematičarem Joelom Millerom.

Ponuda dnevnog štiva:

Tata grupa lansira prvi indijski brzi test uz pomoć CRISPR tehnologije

Negativizam nije investicijska strategija

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. listopad 2020 12:14