Na travnjaku Bijele kuće 2. travnja ove godine Donald Trump proglasio je "Dan oslobođenja". Uz veliku pompu i ništa manju tablicu uveo je "recipročne" carine nizu država, Europskoj uniji i nekim teritorijima, uključujući već opjevanima Otoku Heard i otočju McDonald na kojima su novi nameti pogodili samo pingvine.
Trump je vrlo brzo pauzirao prijemnu tih carina, ostavivši tek bazičnih 10 posto na proizvode za većinu država (ne i Rusiju, recimo), uz iznimke poput automobila, na koje je uvedena carina od 25 posto. S Kinom je pak započeo otvoreni trgovinski rat, budući da joj je s početnih 20 posto u međuvremenu carine digao čak na 145 posto, dok je Peking uzvratio sa svojih 125 posto na američke proizvode.
Kako carine utječu na trgovinu, zašto ih je Trump uveo, koji su njegovi uzori i ciljevi i hoće li postići ono što je obećao, u novoj epizodi podcasta Prva linija govori vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg Željko Trkanjec. Osim toga, Trkanjec je govorio i o razlozima zbog koji je Trump ipak djelomično ustuknuo u primjeni carina, kao i mogućim političko-ekonomskim posljedicama uvedenih carina po SAD, Kinu, EU i ostatak svijeta
Cijeli razgovor možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija, a mi ćemo u tekstu niže izdvojiti nekoliko zanimljivih dijelova.
Video podcasta pogledajte ispod
Pojednostavljeno, carine su nameti (porezi) na dobra i usluge koje se uvoze u određenu državu.
- One su zapravo gubitak - gubi proizvođač jer ne može jeftinije prodati robu na nekom tržištu i s druge strane kupac jer ne može određenu stvar kupiti jeftinije, smatra Trkanjec.
Naš sugovornik podsjeća da su još 2016. godine, tijekom predizborne kampanje, i Trump i Hillary Clinton otvoreno pokazali odmak od slobodne trgovine, to jest sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Tada imamo novi Washingtonski konsenzus oko dvije stvari - ne uplitati se ni u kakve ratove i nema sporazuma o slobodnoj trgovini. To se vidi i po tome da su propali predloženi trgovinski sporazumi TTIP (s EU) i TPP (s nizom pacifičkih zemalja), budući da Amerika za njih više nije bila zainteresirana. Trump je nakon toga u prvom mandatu napravio jednu od najboljih stvari kad je prstom upro u Kinu i rekao - oni su prijetnja. Napose zbog mjera koje u trgovini nameće drugim zemljama, što je bilo točno, kaže Trkanjec pa nastavlja.
- To je bio početak, ali Trump nije krenuo na više carine jer su oko njega i dalje bili ljudi koji su ga sprječavali da se razmaše. Valja spomenuti da nakon toga Biden te carine nije ukinuo.
U drugom mandatu, koji je počeo ove godine, Trump je s carinama krenuo puno jače, poput predsjednika kojeg prilično poštuje - Williama McKinleyja. Riječ je o čovjeku koji se glasno zalagao za carine kada je u Americi vladao širi konsenzus da su one dobre i potrebne (kraj 19. stoljeća). Također, riječ je o periodu kada je ekonomija SAD-a rasla po visokim stopama (oko 4,7 posto godišnje), a zemlja se rapidno industrijalizirala. Naš sugovornik odmah napominje da to vrijeme ne možemo uspoređivati s ovim danas.
- Evo banalan primjer: tada su auti bili novost na cestama, a danas razmišljamo o autima bez vozača. Pazite, da bi povijest bila učiteljica života treba nekoga tko će je znati dobro protumačiti. Dakle, što je iz doba McKinleyja moguće preuzeti danas. A okolnosti su nemjerljivo drugačije. Tada imate tri carstva, propulzivnu Njemačku, kolonije od kojih živi Ujedinjena kraljevina, imate doba treće velike globalizacije. SAD je mislio da može biti izdvojen, između ostalog i zbog svog velikog tržišta. Mi ćemo se osigurati carinama da nam Nijemci ne bi prodavali skupe strojeve. A to se može vidjeti i u Trumpovom razmišljanju kad situaciju iz 19. stoljeća želi bez promjena projicirati na 21. stoljeće - a to je da se pita zašto vidi europske automobile na američkim ulicama, a američke ne vidi na europskim. Mi danas imamo potpuno drugačije okolnosti, digitalno društvo, protok informacija je momentalan, i to naprosto nije usporedivo, tumači Trkanjec.
Pogrešna računica
Naš sugovornik ističe kako je i sama računica Trumpa o trgovinskom deficitu pogrešna budući da ni ne spominje usluge, a koje Americi nose velike zarade.
- On nije gledao okolnosti, on je samo svima udario carine. Amerika danas nema ljude koji će sastavljati iPhone po tvornicama. Amerika danas ima 63 posto radno sposobnog stanovništva i jako malu nezaposlenost. Gomilu stvari danas preuzima automatizacija i uloga radnika potpuno je drugačija. A ovdje govorimo o ljudima koji naprosto nisu spremni prekvalificirati se za neke složenije poslove, smatra naš vanjskopolitički kolumnist.
Pod pretpostavkom da carine ostanu na razinama na kojima su trenutačno, pitali smo Trkanjca kakav će one imati učinak na SAD i druge države svijeta.
- Ono što je Trump napravio 2. travnja možda je najgluplji potez ijednog američkog predsjednika nakon invazije Busha mlađeg na Irak 2003. godine. To je napravljeno bez ikakvih analiza. Trump je uvjeren da će novac od carina riješiti američki javni dug od 120 posto. Ali zašto? Zašto bi mu netko uopće prodavao po tako visokim carinama, ako može prodati nekom drugom - na primjer, EU i Kina mogli bi se okrenuti jedni drugima. Ok, Amerika je ogromna i s njom se mora trgovati, ali ne nužno pod uvjetima koje ona traži. Pazite, 9. travnja Trump je naglo suspendirao carine, bez rasprava. Tog dana Trumpa je nazvao milijarder Bill Ackman, njegov prijatelj koji je uložio novac u sve tri Trumpove kampanje. Potom je šef JP Morgan Chasea Jamie Dimon baš taj dan na Fox Newsu dogovorio nastup u ekonomskoj emisiji koju Trump obavezno gleda. Obojica su rekla da Americi prijeti kolaps. Što se dogodilo? Prvo, pala su tržišta dionica, ali ona su ionako volatilna. Drugo, u SAD-u su počeli rasti prinosi na obveznice, na čak 4,5 posto. U tom trenutku to je bio veći prinos nego onaj na grčke obveznice i tada su se svi ozbiljni u Americi izbezumili i shvatili da postoji prijetnja kraha američkog tržišta duga. A ono je teško 29 tisuća milijardi dolara i njegova je cijena počela naglo rasti. Treće, pao je i dolar. Ackman, Daimon i drugi poručili su stoga Trumpu da hitno suspendira carine. Dakle, dobar ishod u cijeloj priči oko carina je taj da je Wall Street zapravo pet stekao moć utjecaja na Trumpa, govori Trkanjec.
Kina spremna čeka
A ovaj trgovinski rat najveći globalni rival SAD-a, Kina, dočekala je spremna.
- Kina je rekla dobro, pregovarat ćemo. Pa su za šefe pregovaračkog tima stavili čovjeka kojeg zovu - buldog. Drugo, kineski BDP u prvom kvartalu rastao je za 5,4 posto, više od očekivanja. Plus, Kina je već uzvratila udarac, na primjer suspenzijom narudžbi za Boeingove avione. Također, pripremaju i poticaje tvrtkama i stanovništvu kako bi se lakše nosili s carinama - praktički je cijela Kina sada stala uz Partiju. U nekom trenutku pregovori će krenuti, ali tako da će SAD i Kina biti ravnopravni partneri, govori naš sugovornik.
Pregovori će krenuti i između SAD-a i Europske unije, ali zasad je dojam iz Europe takav da Washington zapravo ne zna što želi.
- Trump bi htio da svi samo pristanu na njegove uvjete, na primjer da Europa sutra kaže da kupuje 500.000 Fordovih automobila. Tržište tako ne funkcionira, kaže Trkanjec.
Na kraju je još i dodao da je zgodno kako su Japanci poručili SAD-u da u pregovorima neće koristiti američke obveznice kao sredstvo pritiska (kojih drži u vrijednosti od 1,1 bilijun dolara), što zapravo znači da će ih, nedajbože, koristiti upravo za to.
- Ključan će biti početak lipnja kada SAD na aukciju daje obveznice u vrijednosti od 6 bilijuna dolara. Ako interes bude nizak i traženi prinosi viši nego Amerika bude nudila, onda je stvar ozbiljna, zaključuje Trkanjec.
Prethodne epizode podcasta "Prva linija" možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....